DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 26     <-- 26 -->        PDF

može dati novu šumu, niti spriječiti degradaciju. Zar Ugljara pretstavlja


šumu zato što je uspjela sjetva žira? Ne samo da taj objek-, danas nema


kvalitetnog i kvantitetnog prirasta u onoj mjeri, koja bi opravdala njegovo


postojanje, nego će ta Ugljara za kratko vrijeme doživjeti katastrofu koju


već danas nije teško predvidjeti. Čišćenje od trnja i spašavanje mladika,


kao što je na pr. Orljak, pretstavlja najskuplji i skoro neizvediv posao,


a koji ipak ne garantira uspjeh. Šta će biti ako dopustimo stvaranje takovih


mladika na većim površinama bosutskog područja? Mislim da takova


produkcija ne bi bila u skladu sa našom socijalističkom privredom.


Predloženi način melioracije je obiman i skup posao, ali ipak jeftiniji


od radova koji će se morati kasnije bezuvjetno poduzeti, ako regeneraciju


sastojina odgađamo.


S u ;m m a . .


MELIORATION OF THE DETERIORATED STANDS IN THE DISTRICT
OF THE BOSUT RIVER


Slavonian lowland-forests in the district of ´the Bosut river (forest association


Querceto-genistetum e´.atae Horv.) are not their optimum any more. By changing


some climatic and hydrographic factors as well as by forcing the pure oakstands for


a greater lenght of time the pedo´ogistic processes change the former quality of


the soil.


The impaired balance in the complex of physical, chemical and biological factors


of the soil enables the development of physiological deterioration of stands, mani


fested in the decreasing of the stocking, increment and quality. Direct re-afforestation


by natural or artificial reproduction doesn´t succeed.


Therefore it is necessary to carry out the preliminaty regeneration and resto


ration of the soil.


The author supposes this could be attained by raising the understory in dete


riorated stand consisting of the species of moderately tolerant shade, which are-


suitable for certain soil- conditions and are also improving the chemical structure:


of the soil with its litter.


Jedlovski ing. Dušan (Split)


PRILOG ISTRAŽIVANJU AREALA BUKVE U DALMACIJI*


Na preglednoj karti vegetacijskih područja Jugoslavije Dr. I. Horvata
{1) naznačena su na planinama srednje Dalmacije četiri područja bukve
(Fagetium): Biokovo, Mosor, Svilaja i Dinara. U tim područjima bukva
pridolazi u najvišem pojasu masiva, na Biokovu samo na sjevernog ekspoziciji,
dok na Mosoru prema našim opažanjima i opažanjima prof, U. Giromette
(z. p. 35) u tom području nije zapažena.


Obzirom na činjenicu da se bukove šume poijedimih dijelova Jugoslavije
ističu mnogim geografskim osebinama te obzirom na potrebu provođenja
istraživanja na cijelom arealu bukovih šuma (1 p. 33), smatramo da
će biitii od koiristi ako se opiše nalazište bukve izvan citiranih područja


* Rađeno, u Institutu za eksperimentalno šumarstvo Jugoslavenske Akademije;
znanosti i umjetnosti. Direkcija za krš, Split.
160