DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 28 <-- 28 --> PDF |
mom sa vidljivim verfenskim škriljevciima, vapnenim konglomeratima, brečama i dolomitima na lijevoj obali korita. Srednja starost bukve je 20 godina. Između 1930. i 1933. godine izvršena je sječa na panj u više mahova. Zabrana koja je uslijedila nakon sječe uslovila je razvoj lijepe panjače bukve i graba koja je dosegla srednju visinu od 8 metara, prsni promjer od 20 cm i sklop 0,7 mjestimično 0,8. Grab je brojno zastupan na mnogim mjestima jednako kao i bukva ali je u poredbi sa bukvom zaostao u dimenzijama. Osim bukve i graba smjesu tvori crni jasen (Fraxinus ornus) u omjeru: Fagus silvatica 0.4, carpinus oirientalis 0.4 i Fraxinus ornus 0.1. Osim toga pridolaze i drugi elementi (0.1) kao što su ma pir. Quercus lanuginosa, Ostrya carpiniioilia, Sorbus torminalis, Cornus mas, Juniperus oxycedrus, Crataegus monogvna, Viburnum lantana i t. d. Opisana površina se nalazi prema citiranoj karti dr. I. Horvata u području hrasta medunca i bjeiograba koje zaprema veliko prostranstvo između mora na jugu i Dinara na sjeveru. Na prvi pogled mogla bi se ova šuma odvojiti kao posebna varianta primorske bukove šume (Fagetum seslerietosum autumnalis). Međutim Dr. Stjepan. Horvatić u analizi fitocemoiloške snimke koju je izvršio u maju 1950. godine dokazuje da ova šuma predstavlja naročitu varijantu fitocenoze hrasta rmedunca i bjeiograba u kojoj dominira bukva. Fiitocenološka snimka je pokazala slijedeći floristički sastav: Sloj drveća i grmlja: Fagus silvatiica 3.2, Canpšmue orijentailis 3.2, Fraxinus oirnuis 1.1, Quercus lanuginosa +1, Juniperus oxycedrus +1, Sorbus torminialis +1, Corrnus mas +1, Viburnum iamtana +1, Crataegus mionegyna +1, Coromilia emeiroides +1, Ostrya carpinifelia +1, Acer ciarpestre (+1), ´Coryilius avellania1 (+1), Prunus rmaheleb ( + 1), Pirus amygdalifarinlis ( + 1), Pinus nigra ( + 1), Penjačice: Hedera helix +1. Sloj zeleni: Brachypodium silvaticum 1.2, Sesleria autumnalis 1.1, Fastuca -vallesiaca 1.1, Helleboiruis multifodus 1.1, Thymus loinigicauliis +1, Galium vernum + t, Astragalus fillyrieus +1, Potentilla erccta +1, Cephalanthcra alfoa +1, Asperuila cynanchica +1, Hedera helix +1, Viburnum kwitana (klice) +1, Hieraciium sp. (fol) + 1, Plantago media 1.1, Tcucrium chamaedrys +1, Fagus silvatica (klice) +1, Fraxinus ornus (klice) +1, Pteridium aqui&num +1, Primula vulgaris +1, Phyteuma sp. (fol.) +1, Lotus comiiicuilatus +1, Carcx Halleriana +1, Bromus erectus +1, Eryngium emethystinum +1, Teucrium montanuim +1, Campanula trachelium +1. Aremonia aigrimomio ides +1, Veronica aiustriaea ssp. orbicuilata var. hercegovinica + 1, Seseli sp. (foil.) +1, Satureiia montana +1, Plantago holosteuim +1, Mahovine 1,2. Kako se iz snimke Vidi, u šumji postoji čitav niz biljaka, koje se smatraju tipičnim za šumu medunca i bjeiograba. To su: Carpinus oriemitalis, Viburnum lanitana, Fraxinus ornus, Crataegus mionoigyna, Quercus lanuginosa, Cotronffia emeroides, Juniperus oxycedrus, Ostrya carpinifolia, Sorbus toirminalis, Prunus mahaleb, Cornus mas i dr. U sloju zeleni: Sesleria autumnalis, Teucrium chamaedrys, Helleborus multifidus, Carex Halleriana, Astragalus illyricus i dr. S druge strane, znatan udio bukve i većeg broja biljaka iz bukovih šuma kao na primjer Galium vernum, Viola silvestris, Aremonia agiriimonioides i dr. govori u prilog tvrđenju Dr. Horvatića za odvajanje ove šume u posebnu varijantu šume medunca i bjeiograba. 162 |