DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 31 <-- 31 --> PDF |
i proljetn e sjetve koja iznaša 1,24 cm nije velika. Očekivali smo da će biti daleko veća. Osjetljviju razliku očekivali smo u dužini korijenja. Kao što smo već naprijed istakli, biljke jesenske sjetve nisu tokom vegetacije ni jedamput zalijevane, nego> su samo prašene. U vezi s tim smatrali smo da će korijenje biljaka jesenske sjetve biti znatno duže nego ono kod biljaka proljetne sjetve, jer se u potrazi za vlagom razvijali više u dubljinu. Na tu pomisao naveo nas je i članak ing. B e 11 r a m a »Racionalizacija pošumljavanja « u broju 3. Šumarskog lista 1950 g. koji kaže da su jednogodišnje biljke crnoga bora, uzgojene bez zalijevanja, imale korijen dug 30—40 cm. Mjerili smo samo dužinu srčanice, a ne ukupnu dužinu korijenja Mjerenjem dobiveni su slijedeći rezultati: Prosječna duljina korijena biljaka jesenske sjetve je 28,26 cm. Prosječna duljina korijena biPaka proljetne sjetve je 27,67 cm. Kao sito se iz gornjih podataka vidi, razlika između prosječnih duljina korijena biljaka jesenske i proljetne sjetve je 0.59 cm, dakle više nego za polovinu manja od razlike dužine nadzemnih dijelova. Smatramo da će također biti od interesa prikazati kako raste duljina Ikorijena sa porastom dužine stabljike. Podaci su prikazani u grafikonu. Iz grafikona se vidi da stabljike biljaka jesenske sjetve do duljine cdprilike 7 cm, imaju u prosjeku duže korijenje od biljaka proljetne sjetve, dok je iznad itie visine stabljike situacija obrnuta. Šta je uzrok da su sa porastom visine nadzemnih dijelova iznad odprilike 7 cm, prosječne dužine korijenja biljaka jesenske niže od onih proljetne sjetve? Naše je mišljenje da je uzrok tome zbi t os t tla . (Ne isključujemo mogućnost postojanja i drugih uzroka.) Na gredicama, na kojima je izvršena proljetna sjetva, obrađeno je tlo novembra i decembra prethodne godine odmah nakon što su s tih gredica bile izvađene prošlogodišnje sadnice. Na proljeće, marta mjeseca neposredno pred sjetvu, izvršena je ponovno obrada tla, te je prema tomu tlo na tim gredicama dva puta obrađeno, i razumljivo da je bilo manje zbito, i da korijenju biljaka proljetne sjetve nije stavljalo nikakovih zapreka da se razvija u dubljinu. Radi toga biljke proljetne sjetve imaju 165 |