DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 32 <-- 32 --> PDF |
nježnu, tanku i dugu srčanicu, a u većini slučajeva uopće nemaju razvijeno bočno korijenje. Međutim na gredicama, na kojima jie izvršena jesenska sjetva alepskog bora, tlo je obraeđnio saimo jedampu t i \o u augustu, neposredno* pred sjetvu. Tlo se tim gredicama zbilo uslijed znatnih kiša tokom zime i proljeća, prirodnog slijevanja tla, kao i loših fizikalno-kemijskih osobina. Već sirno* spomenuli da su nadzemni dijelovi biljaka, jesenske sjetve imali do prekida vegetacije prosječnu visinu od 2—3 cm. Do tog se vremena njihovo korijenje moglo bez poteškoća razvijati u dubljinu, jer je tlo bilo roanje zbito. Međutim sa nastankom novog vegetacionog perioda, korijen je pri razvitku u dubljinu, nailazio na sve veći otpor usljed toga što je tlo u većoj dubljini bilo sve tvrđe i zbijenije. Radi toga je srčanica tih biljaka bolje razvijena, jača i deblja, a ujedno se je razvilo i bočno korijenje. Da je veća zbitost tla jedan od uzroka sporijeg razvitka; korijenja biljaka jesenske sjetve, ustanovili smo prilikom iskapanja biljaka jesenske sjetve, i prilikom ukljanjanja zemlje sa korijenja. Postavlja se pitanje, da li biljke proljetne ili jesenske sjetve imaju bolji odnos između korijenja i asimilaciomog aparata? Uslijed toiga što je kod biljaka jesenske sjetve razvijeno i bočnio korijenje, kojeg kod biljaka proljetne sjetve uopće nema, ili je veoma slabo razvijeno, naše je mišljenje da je ifiaj odnos povoljniji kod prvih, da će one korijenjem zahvatiti veću masu tla i boije opskrbiti biljku vlagom,. Premda je razlika prosječnih duljina nadzemnih dijelova između biljaka proljetne i jesenske sjetve svega 1,24 cm, ipak ima izvjestan procenat biljaka jesenske sjetve koje su se prejako razvile, te ih ne možemo upotrebiti za poš umiljavanje. U vezi s tim ukazuje nam se kod jesenske sjetve alepsikoig bora već sada problem, da usporim o razvitak biljaka, da se one prejako ne razviju. Kod čempresa i crnog bora, situacija je međutim drukčija. Jednogodišnje biljke crnog bora i čempresa su uglavnom preslabe, da bi njima vršili pošumljavanje. Ipak imtade slučajeva da pošumljavamiO" i jeidnogodišnjim biljkama crnog bora i čempresa. Međutim kod toga dolaze u obzir samo jače i bolje razvijene biljke. Procenat takovih biljaka koje se mogu upotrebiti je malen. Ako već imade slučajeva da pošumljavamo jednogodišnjim biljkama crnog bora i čempresa proljettoe sjetve nema nikakove sumnje, da će se za ta moći sa uspjehom upotrebiti biljke jesenske sjetve, dakle biljke stare godinu i pol. Pokuse sa jesenskom sjetvom crnog bora i čempresa nismo vršili). Prediruoslti jesenske sjetve sjemena spomenutih vrsta su slijedeće: 1. Otpada zalijevanje biljaka (kao što smio spomenuli zalijevanje je izvršeno svega jedamput, neposredno iza sjetve). 2 .Jesenska sjetva je najbolja preventivna mjera protiv fusariuma, jer su biljčice do vremena kada fusarhim počinje napadati već dovoljno ojačale i odrvenile.. 3. Već se u rasadniku biljke privikavaju na, sušu. 4. Kod crnog bora i čempresa smanjuje se potrebna površina rasadnika, jer nam biljke ne ostaju u rasadniku dvije godine, nego godinu i pol. 5. Otvaraju nam se široke mogućnosti za osnivanje malih lokalnih; rasadnika sa, spomenutim vrstama, jer nam za osnivanje takovih rasadnika nije potrebna blizina vode. 166 |