DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 36     <-- 36 -->        PDF

ne knjige). Nevođenjem ove evidencije znatno se narušava vrijednost:
izrađenih taksacionih elaborata, a negdje oni zbog toga izgube gotovo
svaku vrijednost. Revizija planova je bez te evidencije mnogo teža i skuplja.
... ´


Pored objektivnih razloga za ovakav postupak (ratne prilikel, postoje
i mnogi neopravdani razlozi. U našu struku po mome mišljenju
ušlo je u zadnje vrijeme najviše laika. Dobro kaže Ing. M. Dučić u svome
članku u Narodnom šumaru broj 1—2/52 — da je prijeka potreba da
se naša struka podigne na viši stručni nivo. Bez poboljšanja, toga stanja
svi će napori bili uzaludni.


Greške, koje se učine u šumi nestručnim i nesavjesnim radom —
često su puta teško, skupe ili potpuno nepopravljive. Kada šumu izdubimo
ili devastiramo treba čekati čitavo stoljeće pa da je nekako povratimo
u barem slično stanje.


Dobra taksacija i poštivanje njenih odredaba je najbolja garancija,
da će se sa šumom pravilno gospodariti i da će nam ona trajno davati
najviše, trajno podmirivati životne potrebe naroda i svega što je živou
šumi i oko nje.


Mli moramo poduzeti sve moguće mjere, da čim prije podignemo
našu taksaciju na visinu dostojnu jednog socijalističkog stručnog staleža.
Jačanjem taksacije pojačaćemo znatno ugled i stručni nivo čitave
naše struke.


Ing. Schmidt Lea (Zagreb)


MASOVNA POJAVA STJENICA NA LIPAMA I NJIHOVO
SUZBIJANJE


Ove zime primijećen je na lipama u Zagrebu i okolici golem broj:
sitjenica, koje mjestimično prekrivaju deblo i grane u gustom crnom
sloju, a na nekim stablima zadržavaju se u pukotinama kore. Za sunčanih
dana postaju živahne te hodaju jedne preko drugih; čim zrak ohilađni,
t. j . za sumraka i u rano jutro, one se smire i kao da spavaju, skupe
se opet u guste kolonije. Izdaleka vide se mnogobrojna bjelkasta krila
na tamnoj kori te se čini kao da su debla i grane pokriveni injem. —´
S druge strane Save letjeli su iznad snijegom pokrivenih polja golemi
rojevi tih sitjenica tako da su se tamošnji seljaci uplašili te masovne pojave
insekata u zimsko doba, što ije svakako neobična pojava u biologiji
insekata.


Proučavajući inostranu i domaću stručnu literaturu, koja obrađuje
šumske štetnike, nigdje nismo našli opisanu takvu pojavu. Jedino S t i-
c h e 1 (lit. 3) navodi u svojim tabelama za determinaciju da te sitjenice
napadaju vrste biljaka: Althaea rosea, Corylus ave liana


T i 1 i a sp. i da. ta vrsta u Njemačkoj nije poznata.


Pregledom velikog broja stjenica, koje smo dobili iz raznih područja
Zagreba, ustanovili smo da se radi o isitoij vrsti Oxycarenu s
lavatera e Fabr, Od nekoliko ljudi bili smo upitani da li se radi o


170




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 37     <-- 37 -->        PDF

ličinkama crvene šumske stijenice, opančara (Pyrrhocoris apterus L.%
koji se također javlja u velikom broju na deblu lipe, a i na mladom lipinom
lišću i plodovima. Međutim nema dvojbe da te stjenke nisu ličinke
opančara, koji je beskrilan, dok one imaju normalno razvijena
krila te lete. Osimm toga opančara možemo naći u svako doba godine
osim zimi, jer ne podnosi nisku temperaturu kao što je slučaj sa spomenutom
vrstom stjenica.


Biologija ovog štetnika nije proučena, a isto tako niti broj generacija
u godini, čemu je vjerojatno uzrok što se do danas nije obraćala
pažnja na njegovu pojavu, a osim toga postoji vjerojatnost da se pojedinačno
ili u manjem broju stjenice razvijaju tokom vegetacione periode
na drugim biljkama što je redoviti slučaj kod stjenica roda Oxycarenus.
Svakako je potrebno da se te stjenice suzbija, jer njihova pojava na
kori lipe nije bez razloga, a osim toga vjerojatno je da bi se mog´e pojaviti
i na kulturnim biljkama. Na to nas upozoruje Soraue r (lit. 2).
Spomenuti autor navodi radove Marchalla (Bull. Soc. ento. France,
1897) i Noela (Bull. Labor, reg. Ento., 1908, I er Trim.), koji su našli
ovog štetnika u Tunisu na mladim breskvama i u Alžiru na lozi. Kod


istraživanja biologije spomenutih sfjtenica itxfehaJo bi isvakako obratiti
pažnju na te biljke, jer bi se, eventualno, u povoljnim godinama mogli
pojaviti kao štetnici ovih kultura. i


Najstariji podatak za pojavu ove stenice u našim krajevima našli smo u zbirci
od Hentscha , koji datira od god. 1847. On je sakupio stjenice na Uni u Gorici.
God. 1947 našli smo istu vrstu u februaru na lipama u Martinšćici kraj Sušaka. Stjenice
su temo tako gusto prekrile deblo i donje grane da se kora ulopće nije vidjela,
a neugodan miris karakterističan za stjenice upozoravao je prolaznike na njihovu
prisutnost.


Oxycarenus lavaterae je stjenica, koa spada u fam. Lygaeidae, red Heteroptera
(vidi si.). Dugačka je 4—5 mm bez krila. Krila su nešto duža od tijela. Glava, prednji
članak prsiju (pronotum), štitić medu krilima kao d ticala i noge crne su boje. Tvrdi
dio pokrilja (corium) i donja strana prvih članaka zatka su smeđe-crveni. Stražnji
je rub rariuma crn. Mekani dio pokrilja, membrana, bjelkast je i sjajan, a na njemu
se nalaze 4 uzdužne žilice. ,


Za to´čnu determinaciju ove vrste važne su slijedeće karakteristike vidljive pod
povećalom: stopala prednjeg .... nogu sastavljena su od 3 članka; iza panđica na
sva 3 para nogu su po 2 lape za penjanje. Na stegnu prednjeg para nogu nalaze
se s nuta.rne strane 1 dulja i 3 kraće trnovite bodlje. Po glavi i prvom članku prsiju
gusto su naredane velike točkaste udubine posute nježnim bijelim dlačicama. Oči
sa strane nisu na dršku, što je slučaj kod mnogih stjenicai, a osem njiiih nalaze se u
blizini vrata 2 čeone očice. Ticala su sastavljena od 4 članka od kojih je prvi najdeblji,
a drugi najdulji. Na podnožii ticala nailazi se izbočina, koja se dobro vidi s donje


171




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 38     <-- 38 -->        PDF

strane glave. Na glavi se s donje strane nalaizi- iri´lo za bodenje i sisanje, sastavljeno
od 4 članka, od kojih drugi članak dopare do iza kukova pTedinjeg para nogu. S obje
strane prvog članka rila nalazi se pločasta uzvisina.


Spomenuli smo da bioZiogiija ove vrste sitjenica nije proučena pa bi
s obzirom na njenu masovnu pojavu bilo dobro da se ispita. Nije poznato
kakve su štete na lipama uzrokovane napadom te stjenice. Vjerojatno
da napad u masama; ne dovodi do štetnog oslabljenja biljke i da je
posljedica uglavnom vidlijiva po oteklinama na mjestu uboda kao što je
slučaj kod napada opančara. 0 pojavi stjenica u zimsko doba na kori
lipe mogla bi se možda povući paralela iz biologije jedne srodne vrste,
ikoja živi u Egiptu na pamuku, i nekim ukrasnim biljkama, Oxycarenus
hyalinipennis Costa, (lit. 1). Za vrijeme sušnih ljetnih perioda skupe se
stjenice na granama sljezova te u nekom polumirnom, sitanju sišu vrlo
malo sokove a za to vrijeme razviju se 3—4 generacije. Nakon toga prelaze
na druge biljke, pamuk, repu i neke ukrasne biljke, gdje se razvije
jedna generacija. Razviti oblici stjenica ove generacije lete opet na sljezove.
Prema ovom primjeru možda bi se kod proučavanja, uzroka masovne
pojave stjenica na lipama moglo doći do zaključka da je i ova
pojava posljedica neke vršite zasitite od nepovoljnog vremena, t. j . u
ovom slučaju od hladnoće. Primijetili smo u laboratoriju neobičnu
osjetljivost stjenica na promjenu temperature. Kod sobne temperature
kretale su se živahno odvojivši se od skupa na kojem su se zadržavale.
U momentu kad smo stavili bočicu sa stjenicama u hladnu vodu, opet
su se okupile u gustom sloju na dnu bočice. Pokus smo ponovili nekoliko
puta, te smo mogli primijetiti svaki put istu reakciju stjenica na promje


nu temperature.


Za suzbijanje stjenica na lipi dolaze u obzir komltaktna sredstva,
pa smo u tu svrhu ispitali djelovanje dinitro-orto-krezola [Selinon (njem.
prep.), Dytrol (engl.), Nitrosan (»Zorka«-Šabac), Kapsin (engl.)], hexachlorzyklohexana
[Bentox (nizozem.), Agrocide (engl.), Gamexan (»Chromos
«-Zagreb)], mineralnih ulja [Para (Maag) Hiver (švajc.)], fosfornih
preparafa [E—605 (forte) (njem,)] dinitro-o-sec. butylphemola [TABP
—38 engl.)], katranskih emulzija [Ialine (amer.), Spraymac (amer.), Hibernol
(amer.)], DDT-perparata [(Pepein (»Zorka«-Šabac), Pantakan
(»Chromos«-Zagreb) i kalifornijske juhe. U svakom pokusu uzeli smo po
100 kom. stjenica te ih direktno poprskali, odn. naprašili sredstvomi.
Odmah nakon tretiranja postale su omamljene što je naročito došlo do
izražaja kod sredstava za prašenje. Djelovanjem nekih sredstava za prskanje
[Duphar (Toxapheen-Bentox (20%) E—605 (forte), Para (Maag)
Hiver, Pantaikan (16,5°/o)] dosta velik broj stjenica oporavio se 30´ nakon
tretiranja, ali su sve uginule uslijed trovanja insekticidom. ,


U priloženom graf. vidimo da su stjenice vrlo osjetljive te da sva
ispitana sredstva djeluju 100%) smrtno u relativno kratkom vremenu. Najbrže
djeluju diniltro-orto-krezoli, u vremenu manjem od 1 sata; dakle
možemo reći, njihovo je djelovanje momentano´. Isto tako brzo djeluje
"kalifornijska juha i od katranskih emulzija Ialine. Hexachlorzyklohexani
su slični po djelovanju, ako se upotrebe kao sredstva za prašenje i djeluje
u roku od 2—3h. Ostala sredstva djeluju dulje na ugibanje stjenica,


172




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 39     <-- 39 -->        PDF

173




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 40     <-- 40 -->        PDF

više od 6 sati. Sredstva na bazi DDT-a djeluju italto da stjenke momentalno
ne mogu hodati, ali je djelovanje do uginuća u relaciji s ostalim
sredstvima dulje te traje cea 8—11 sati.


MASSENHAFTE ERSCHEINUNG DER WANZEN AN DEN LINDEN
UND IHRE BEKAMPFUNG


Diesen Winter haben wir an der Rinde der Stamme und Zweigen der Linden
massenhafte Erscheinung der Wanzen, Oxycarenus lavaterae Fabr., bemerkt. Uber
e&´ne Biologie, und zvar ihrer Erscheinung an den Linden Koninen wir nichts in der
Literatur der Forstschadlinge fimden, so dass uns die Umstanden der Erscheinung
wiihrend aungiinstiger Witterung. d. h. Winterkalte, die die meisten Insektenarten
vermeiden, unbekannt sind. Im Laboratorium haben wir die W´Jrkung der einheimischen
und aus landischen Kontaktgifte untersucht. Die Wirkung war sehr rasch, so
dass die Wanzen mach einigen Stunden etairben 100%J.


LITERATURA


1.
Kir pa trick T. W,: The Egyptian Cotton Seed Bug (Oxycarenus hyalinlpennie
Costa.), Ministry of Agric. Egypt. Bull. 35, 1923.
2.
Soraue r P.: Handbuch der Pfknzenkrankheiten, Bd. V., Berlin 1932.
3.
Stiche l Wolfgang : Ulustrierte Bestimmungstaibellen der deutschen Wanzen,
Berlin 1925-1938.
Saofićetiffa


MOTORNI IZVLAKAČ DOMAĆEG TIPA


Cesta je životna arterija šume. Bez ceste šuma je nepristupačna, za gospodarstvo
mrtva. Ipak ne može m cesta do svakog stabla, makar kako gusta bila cestovna
mreža, kakvu već iz ranijih vremena imaju šumske uprave Idnija i Trnovo u Sloveniji.


SI. br. 1. Shematski prikaz Izvlačenja sa malim motorom. Na donjoj stanici Je vezan zaustavljač"
kolica (ini;. M. Slovnik)


174