DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 36 <-- 36 --> PDF |
ne knjige). Nevođenjem ove evidencije znatno se narušava vrijednost: izrađenih taksacionih elaborata, a negdje oni zbog toga izgube gotovo svaku vrijednost. Revizija planova je bez te evidencije mnogo teža i skuplja. ... ´ Pored objektivnih razloga za ovakav postupak (ratne prilikel, postoje i mnogi neopravdani razlozi. U našu struku po mome mišljenju ušlo je u zadnje vrijeme najviše laika. Dobro kaže Ing. M. Dučić u svome članku u Narodnom šumaru broj 1—2/52 — da je prijeka potreba da se naša struka podigne na viši stručni nivo. Bez poboljšanja, toga stanja svi će napori bili uzaludni. Greške, koje se učine u šumi nestručnim i nesavjesnim radom — često su puta teško, skupe ili potpuno nepopravljive. Kada šumu izdubimo ili devastiramo treba čekati čitavo stoljeće pa da je nekako povratimo u barem slično stanje. Dobra taksacija i poštivanje njenih odredaba je najbolja garancija, da će se sa šumom pravilno gospodariti i da će nam ona trajno davati najviše, trajno podmirivati životne potrebe naroda i svega što je živou šumi i oko nje. Mli moramo poduzeti sve moguće mjere, da čim prije podignemo našu taksaciju na visinu dostojnu jednog socijalističkog stručnog staleža. Jačanjem taksacije pojačaćemo znatno ugled i stručni nivo čitave naše struke. Ing. Schmidt Lea (Zagreb) MASOVNA POJAVA STJENICA NA LIPAMA I NJIHOVO SUZBIJANJE Ove zime primijećen je na lipama u Zagrebu i okolici golem broj: sitjenica, koje mjestimično prekrivaju deblo i grane u gustom crnom sloju, a na nekim stablima zadržavaju se u pukotinama kore. Za sunčanih dana postaju živahne te hodaju jedne preko drugih; čim zrak ohilađni, t. j . za sumraka i u rano jutro, one se smire i kao da spavaju, skupe se opet u guste kolonije. Izdaleka vide se mnogobrojna bjelkasta krila na tamnoj kori te se čini kao da su debla i grane pokriveni injem. —´ S druge strane Save letjeli su iznad snijegom pokrivenih polja golemi rojevi tih sitjenica tako da su se tamošnji seljaci uplašili te masovne pojave insekata u zimsko doba, što ije svakako neobična pojava u biologiji insekata. Proučavajući inostranu i domaću stručnu literaturu, koja obrađuje šumske štetnike, nigdje nismo našli opisanu takvu pojavu. Jedino S t i- c h e 1 (lit. 3) navodi u svojim tabelama za determinaciju da te sitjenice napadaju vrste biljaka: Althaea rosea, Corylus ave liana T i 1 i a sp. i da. ta vrsta u Njemačkoj nije poznata. Pregledom velikog broja stjenica, koje smo dobili iz raznih područja Zagreba, ustanovili smo da se radi o isitoij vrsti Oxycarenu s lavatera e Fabr, Od nekoliko ljudi bili smo upitani da li se radi o 170 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 37 <-- 37 --> PDF |
ličinkama crvene šumske stijenice, opančara (Pyrrhocoris apterus L.% koji se također javlja u velikom broju na deblu lipe, a i na mladom lipinom lišću i plodovima. Međutim nema dvojbe da te stjenke nisu ličinke opančara, koji je beskrilan, dok one imaju normalno razvijena krila te lete. Osimm toga opančara možemo naći u svako doba godine osim zimi, jer ne podnosi nisku temperaturu kao što je slučaj sa spomenutom vrstom stjenica. Biologija ovog štetnika nije proučena, a isto tako niti broj generacija u godini, čemu je vjerojatno uzrok što se do danas nije obraćala pažnja na njegovu pojavu, a osim toga postoji vjerojatnost da se pojedinačno ili u manjem broju stjenice razvijaju tokom vegetacione periode na drugim biljkama što je redoviti slučaj kod stjenica roda Oxycarenus. Svakako je potrebno da se te stjenice suzbija, jer njihova pojava na kori lipe nije bez razloga, a osim toga vjerojatno je da bi se mog´e pojaviti i na kulturnim biljkama. Na to nas upozoruje Soraue r (lit. 2). Spomenuti autor navodi radove Marchalla (Bull. Soc. ento. France, 1897) i Noela (Bull. Labor, reg. Ento., 1908, I er Trim.), koji su našli ovog štetnika u Tunisu na mladim breskvama i u Alžiru na lozi. Kod istraživanja biologije spomenutih sfjtenica itxfehaJo bi isvakako obratiti pažnju na te biljke, jer bi se, eventualno, u povoljnim godinama mogli pojaviti kao štetnici ovih kultura. i Najstariji podatak za pojavu ove stenice u našim krajevima našli smo u zbirci od Hentscha , koji datira od god. 1847. On je sakupio stjenice na Uni u Gorici. God. 1947 našli smo istu vrstu u februaru na lipama u Martinšćici kraj Sušaka. Stjenice su temo tako gusto prekrile deblo i donje grane da se kora ulopće nije vidjela, a neugodan miris karakterističan za stjenice upozoravao je prolaznike na njihovu prisutnost. Oxycarenus lavaterae je stjenica, koa spada u fam. Lygaeidae, red Heteroptera (vidi si.). Dugačka je 4—5 mm bez krila. Krila su nešto duža od tijela. Glava, prednji članak prsiju (pronotum), štitić medu krilima kao d ticala i noge crne su boje. Tvrdi dio pokrilja (corium) i donja strana prvih članaka zatka su smeđe-crveni. Stražnji je rub rariuma crn. Mekani dio pokrilja, membrana, bjelkast je i sjajan, a na njemu se nalaze 4 uzdužne žilice. , Za to´čnu determinaciju ove vrste važne su slijedeće karakteristike vidljive pod povećalom: stopala prednjeg .... nogu sastavljena su od 3 članka; iza panđica na sva 3 para nogu su po 2 lape za penjanje. Na stegnu prednjeg para nogu nalaze se s nuta.rne strane 1 dulja i 3 kraće trnovite bodlje. Po glavi i prvom članku prsiju gusto su naredane velike točkaste udubine posute nježnim bijelim dlačicama. Oči sa strane nisu na dršku, što je slučaj kod mnogih stjenicai, a osem njiiih nalaze se u blizini vrata 2 čeone očice. Ticala su sastavljena od 4 članka od kojih je prvi najdeblji, a drugi najdulji. Na podnožii ticala nailazi se izbočina, koja se dobro vidi s donje 171 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 38 <-- 38 --> PDF |
| strane glave. Na glavi se s donje strane nalaizi- iri´lo za bodenje i sisanje, sastavljeno od 4 članka, od kojih drugi članak dopare do iza kukova pTedinjeg para nogu. S obje strane prvog članka rila nalazi se pločasta uzvisina. Spomenuli smo da bioZiogiija ove vrste sitjenica nije proučena pa bi s obzirom na njenu masovnu pojavu bilo dobro da se ispita. Nije poznato kakve su štete na lipama uzrokovane napadom te stjenice. Vjerojatno da napad u masama; ne dovodi do štetnog oslabljenja biljke i da je posljedica uglavnom vidlijiva po oteklinama na mjestu uboda kao što je slučaj kod napada opančara. 0 pojavi stjenica u zimsko doba na kori lipe mogla bi se možda povući paralela iz biologije jedne srodne vrste, ikoja živi u Egiptu na pamuku, i nekim ukrasnim biljkama, Oxycarenus hyalinipennis Costa, (lit. 1). Za vrijeme sušnih ljetnih perioda skupe se stjenice na granama sljezova te u nekom polumirnom, sitanju sišu vrlo malo sokove a za to vrijeme razviju se 3—4 generacije. Nakon toga prelaze na druge biljke, pamuk, repu i neke ukrasne biljke, gdje se razvije jedna generacija. Razviti oblici stjenica ove generacije lete opet na sljezove. Prema ovom primjeru možda bi se kod proučavanja, uzroka masovne pojave stjenica na lipama moglo doći do zaključka da je i ova pojava posljedica neke vršite zasitite od nepovoljnog vremena, t. j . u ovom slučaju od hladnoće. Primijetili smo u laboratoriju neobičnu osjetljivost stjenica na promjenu temperature. Kod sobne temperature kretale su se živahno odvojivši se od skupa na kojem su se zadržavale. U momentu kad smo stavili bočicu sa stjenicama u hladnu vodu, opet su se okupile u gustom sloju na dnu bočice. Pokus smo ponovili nekoliko puta, te smo mogli primijetiti svaki put istu reakciju stjenica na promje nu temperature. Za suzbijanje stjenica na lipi dolaze u obzir komltaktna sredstva, pa smo u tu svrhu ispitali djelovanje dinitro-orto-krezola [Selinon (njem. prep.), Dytrol (engl.), Nitrosan (»Zorka«-Šabac), Kapsin (engl.)], hexachlorzyklohexana [Bentox (nizozem.), Agrocide (engl.), Gamexan (»Chromos «-Zagreb)], mineralnih ulja [Para (Maag) Hiver (švajc.)], fosfornih preparafa [E—605 (forte) (njem,)] dinitro-o-sec. butylphemola —38 engl.)], katranskih emulzija [Ialine (amer.), Spraymac (amer.), Hibernol (amer.)], DDT-perparata [(Pepein (»Zorka«-Šabac), Pantakan (»Chromos«-Zagreb) i kalifornijske juhe. U svakom pokusu uzeli smo po 100 kom. stjenica te ih direktno poprskali, odn. naprašili sredstvomi. Odmah nakon tretiranja postale su omamljene što je naročito došlo do izražaja kod sredstava za prašenje. Djelovanjem nekih sredstava za prskanje [Duphar (Toxapheen-Bentox (20%) E—605 (forte), Para (Maag) Hiver, Pantaikan (16,5°/o)] dosta velik broj stjenica oporavio se 30´ nakon tretiranja, ali su sve uginule uslijed trovanja insekticidom. , U priloženom graf. vidimo da su stjenice vrlo osjetljive te da sva ispitana sredstva djeluju 100%) smrtno u relativno kratkom vremenu. Najbrže djeluju diniltro-orto-krezoli, u vremenu manjem od 1 sata; dakle možemo reći, njihovo je djelovanje momentano´. Isto tako brzo djeluje "kalifornijska juha i od katranskih emulzija Ialine. Hexachlorzyklohexani su slični po djelovanju, ako se upotrebe kao sredstva za prašenje i djeluje u roku od 2—3h. Ostala sredstva djeluju dulje na ugibanje stjenica, 172 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 39 <-- 39 --> PDF |
173 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 40 <-- 40 --> PDF |
više od 6 sati. Sredstva na bazi DDT-a djeluju italto da stjenke momentalno ne mogu hodati, ali je djelovanje do uginuća u relaciji s ostalim sredstvima dulje te traje cea 8—11 sati. MASSENHAFTE ERSCHEINUNG DER WANZEN AN DEN LINDEN UND IHRE BEKAMPFUNG Diesen Winter haben wir an der Rinde der Stamme und Zweigen der Linden massenhafte Erscheinung der Wanzen, Oxycarenus lavaterae Fabr., bemerkt. Uber e&´ne Biologie, und zvar ihrer Erscheinung an den Linden Koninen wir nichts in der Literatur der Forstschadlinge fimden, so dass uns die Umstanden der Erscheinung wiihrend aungiinstiger Witterung. d. h. Winterkalte, die die meisten Insektenarten vermeiden, unbekannt sind. Im Laboratorium haben wir die W´Jrkung der einheimischen und aus landischen Kontaktgifte untersucht. Die Wirkung war sehr rasch, so dass die Wanzen mach einigen Stunden etairben 100%J. LITERATURA 1. Kir pa trick T. W,: The Egyptian Cotton Seed Bug (Oxycarenus hyalinlpennie Costa.), Ministry of Agric. Egypt. Bull. 35, 1923. 2. Soraue r P.: Handbuch der Pfknzenkrankheiten, Bd. V., Berlin 1932. 3. Stiche l Wolfgang : Ulustrierte Bestimmungstaibellen der deutschen Wanzen, Berlin 1925-1938. Saofićetiffa MOTORNI IZVLAKAČ DOMAĆEG TIPA Cesta je životna arterija šume. Bez ceste šuma je nepristupačna, za gospodarstvo mrtva. Ipak ne može m cesta do svakog stabla, makar kako gusta bila cestovna mreža, kakvu već iz ranijih vremena imaju šumske uprave Idnija i Trnovo u Sloveniji. SI. br. 1. Shematski prikaz Izvlačenja sa malim motorom. Na donjoj stanici Je vezan zaustavljač" kolica (ini;. M. Slovnik) 174 |