DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 38     <-- 38 -->        PDF
strane glave. Na glavi se s donje strane nalaizi- iri´lo za bodenje i sisanje, sastavljeno
od 4 članka, od kojih drugi članak dopare do iza kukova pTedinjeg para nogu. S obje
strane prvog članka rila nalazi se pločasta uzvisina.


Spomenuli smo da bioZiogiija ove vrste sitjenica nije proučena pa bi
s obzirom na njenu masovnu pojavu bilo dobro da se ispita. Nije poznato
kakve su štete na lipama uzrokovane napadom te stjenice. Vjerojatno
da napad u masama; ne dovodi do štetnog oslabljenja biljke i da je
posljedica uglavnom vidlijiva po oteklinama na mjestu uboda kao što je
slučaj kod napada opančara. 0 pojavi stjenica u zimsko doba na kori
lipe mogla bi se možda povući paralela iz biologije jedne srodne vrste,
ikoja živi u Egiptu na pamuku, i nekim ukrasnim biljkama, Oxycarenus
hyalinipennis Costa, (lit. 1). Za vrijeme sušnih ljetnih perioda skupe se
stjenice na granama sljezova te u nekom polumirnom, sitanju sišu vrlo
malo sokove a za to vrijeme razviju se 3—4 generacije. Nakon toga prelaze
na druge biljke, pamuk, repu i neke ukrasne biljke, gdje se razvije
jedna generacija. Razviti oblici stjenica ove generacije lete opet na sljezove.
Prema ovom primjeru možda bi se kod proučavanja, uzroka masovne
pojave stjenica na lipama moglo doći do zaključka da je i ova
pojava posljedica neke vršite zasitite od nepovoljnog vremena, t. j . u
ovom slučaju od hladnoće. Primijetili smo u laboratoriju neobičnu
osjetljivost stjenica na promjenu temperature. Kod sobne temperature
kretale su se živahno odvojivši se od skupa na kojem su se zadržavale.
U momentu kad smo stavili bočicu sa stjenicama u hladnu vodu, opet
su se okupile u gustom sloju na dnu bočice. Pokus smo ponovili nekoliko
puta, te smo mogli primijetiti svaki put istu reakciju stjenica na promje


nu temperature.


Za suzbijanje stjenica na lipi dolaze u obzir komltaktna sredstva,
pa smo u tu svrhu ispitali djelovanje dinitro-orto-krezola [Selinon (njem.
prep.), Dytrol (engl.), Nitrosan (»Zorka«-Šabac), Kapsin (engl.)], hexachlorzyklohexana
[Bentox (nizozem.), Agrocide (engl.), Gamexan (»Chromos
«-Zagreb)], mineralnih ulja [Para (Maag) Hiver (švajc.)], fosfornih
preparafa [E—605 (forte) (njem,)] dinitro-o-sec. butylphemola

—38 engl.)], katranskih emulzija [Ialine (amer.), Spraymac (amer.), Hibernol
(amer.)], DDT-perparata [(Pepein (»Zorka«-Šabac), Pantakan
(»Chromos«-Zagreb) i kalifornijske juhe. U svakom pokusu uzeli smo po
100 kom. stjenica te ih direktno poprskali, odn. naprašili sredstvomi.
Odmah nakon tretiranja postale su omamljene što je naročito došlo do
izražaja kod sredstava za prašenje. Djelovanjem nekih sredstava za prskanje
[Duphar (Toxapheen-Bentox (20%) E—605 (forte), Para (Maag)
Hiver, Pantaikan (16,5°/o)] dosta velik broj stjenica oporavio se 30´ nakon
tretiranja, ali su sve uginule uslijed trovanja insekticidom. ,


U priloženom graf. vidimo da su stjenice vrlo osjetljive te da sva
ispitana sredstva djeluju 100%) smrtno u relativno kratkom vremenu. Najbrže
djeluju diniltro-orto-krezoli, u vremenu manjem od 1 sata; dakle
možemo reći, njihovo je djelovanje momentano´. Isto tako brzo djeluje
"kalifornijska juha i od katranskih emulzija Ialine. Hexachlorzyklohexani
su slični po djelovanju, ako se upotrebe kao sredstva za prašenje i djeluje
u roku od 2—3h. Ostala sredstva djeluju dulje na ugibanje stjenica,


172