DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 38 <-- 38 --> PDF |
strane glave. Na glavi se s donje strane nalaizi- iri´lo za bodenje i sisanje, sastavljeno od 4 članka, od kojih drugi članak dopare do iza kukova pTedinjeg para nogu. S obje strane prvog članka rila nalazi se pločasta uzvisina. Spomenuli smo da bioZiogiija ove vrste sitjenica nije proučena pa bi s obzirom na njenu masovnu pojavu bilo dobro da se ispita. Nije poznato kakve su štete na lipama uzrokovane napadom te stjenice. Vjerojatno da napad u masama; ne dovodi do štetnog oslabljenja biljke i da je posljedica uglavnom vidlijiva po oteklinama na mjestu uboda kao što je slučaj kod napada opančara. 0 pojavi stjenica u zimsko doba na kori lipe mogla bi se možda povući paralela iz biologije jedne srodne vrste, ikoja živi u Egiptu na pamuku, i nekim ukrasnim biljkama, Oxycarenus hyalinipennis Costa, (lit. 1). Za vrijeme sušnih ljetnih perioda skupe se stjenice na granama sljezova te u nekom polumirnom, sitanju sišu vrlo malo sokove a za to vrijeme razviju se 3—4 generacije. Nakon toga prelaze na druge biljke, pamuk, repu i neke ukrasne biljke, gdje se razvije jedna generacija. Razviti oblici stjenica ove generacije lete opet na sljezove. Prema ovom primjeru možda bi se kod proučavanja, uzroka masovne pojave stjenica na lipama moglo doći do zaključka da je i ova pojava posljedica neke vršite zasitite od nepovoljnog vremena, t. j . u ovom slučaju od hladnoće. Primijetili smo u laboratoriju neobičnu osjetljivost stjenica na promjenu temperature. Kod sobne temperature kretale su se živahno odvojivši se od skupa na kojem su se zadržavale. U momentu kad smo stavili bočicu sa stjenicama u hladnu vodu, opet su se okupile u gustom sloju na dnu bočice. Pokus smo ponovili nekoliko puta, te smo mogli primijetiti svaki put istu reakciju stjenica na promje nu temperature. Za suzbijanje stjenica na lipi dolaze u obzir komltaktna sredstva, pa smo u tu svrhu ispitali djelovanje dinitro-orto-krezola [Selinon (njem. prep.), Dytrol (engl.), Nitrosan (»Zorka«-Šabac), Kapsin (engl.)], hexachlorzyklohexana [Bentox (nizozem.), Agrocide (engl.), Gamexan (»Chromos «-Zagreb)], mineralnih ulja [Para (Maag) Hiver (švajc.)], fosfornih preparafa [E—605 (forte) (njem,)] dinitro-o-sec. butylphemola —38 engl.)], katranskih emulzija [Ialine (amer.), Spraymac (amer.), Hibernol (amer.)], DDT-perparata [(Pepein (»Zorka«-Šabac), Pantakan (»Chromos«-Zagreb) i kalifornijske juhe. U svakom pokusu uzeli smo po 100 kom. stjenica te ih direktno poprskali, odn. naprašili sredstvomi. Odmah nakon tretiranja postale su omamljene što je naročito došlo do izražaja kod sredstava za prašenje. Djelovanjem nekih sredstava za prskanje [Duphar (Toxapheen-Bentox (20%) E—605 (forte), Para (Maag) Hiver, Pantaikan (16,5°/o)] dosta velik broj stjenica oporavio se 30´ nakon tretiranja, ali su sve uginule uslijed trovanja insekticidom. , U priloženom graf. vidimo da su stjenice vrlo osjetljive te da sva ispitana sredstva djeluju 100%) smrtno u relativno kratkom vremenu. Najbrže djeluju diniltro-orto-krezoli, u vremenu manjem od 1 sata; dakle možemo reći, njihovo je djelovanje momentano´. Isto tako brzo djeluje "kalifornijska juha i od katranskih emulzija Ialine. Hexachlorzyklohexani su slični po djelovanju, ako se upotrebe kao sredstva za prašenje i djeluje u roku od 2—3h. Ostala sredstva djeluju dulje na ugibanje stjenica, 172 |