DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 40 <-- 40 --> PDF |
više od 6 sati. Sredstva na bazi DDT-a djeluju italto da stjenke momentalno ne mogu hodati, ali je djelovanje do uginuća u relaciji s ostalim sredstvima dulje te traje cea 8—11 sati. MASSENHAFTE ERSCHEINUNG DER WANZEN AN DEN LINDEN UND IHRE BEKAMPFUNG Diesen Winter haben wir an der Rinde der Stamme und Zweigen der Linden massenhafte Erscheinung der Wanzen, Oxycarenus lavaterae Fabr., bemerkt. Uber e&´ne Biologie, und zvar ihrer Erscheinung an den Linden Koninen wir nichts in der Literatur der Forstschadlinge fimden, so dass uns die Umstanden der Erscheinung wiihrend aungiinstiger Witterung. d. h. Winterkalte, die die meisten Insektenarten vermeiden, unbekannt sind. Im Laboratorium haben wir die W´Jrkung der einheimischen und aus landischen Kontaktgifte untersucht. Die Wirkung war sehr rasch, so dass die Wanzen mach einigen Stunden etairben 100%J. LITERATURA 1. Kir pa trick T. W,: The Egyptian Cotton Seed Bug (Oxycarenus hyalinlpennie Costa.), Ministry of Agric. Egypt. Bull. 35, 1923. 2. Soraue r P.: Handbuch der Pfknzenkrankheiten, Bd. V., Berlin 1932. 3. Stiche l Wolfgang : Ulustrierte Bestimmungstaibellen der deutschen Wanzen, Berlin 1925-1938. Saofićetiffa MOTORNI IZVLAKAČ DOMAĆEG TIPA Cesta je životna arterija šume. Bez ceste šuma je nepristupačna, za gospodarstvo mrtva. Ipak ne može m cesta do svakog stabla, makar kako gusta bila cestovna mreža, kakvu već iz ranijih vremena imaju šumske uprave Idnija i Trnovo u Sloveniji. SI. br. 1. Shematski prikaz Izvlačenja sa malim motorom. Na donjoj stanici Je vezan zaustavljač" kolica (ini;. M. Slovnik) 174 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 41 <-- 41 --> PDF |
Naročito su idrtjske šume prepune dubokih, teško pristupačnih jaruga, kuda je i samom pješaku teško sići, a kamoli primijeniti bilo kakvo vozilo ili spregu. Neke su duboke i preko 500 metara. Iz njih ni ItalijanfJ, poznati šumski eksploatatori, nisu uspjeli da izvuku drvnu masu. Stoga su izvjesni predjeli, puni zrelog drveta, ostali netaknuti, premda bi bila sječa tamo umjesna, već obzirom na potrebu pomlađenja šume. Po mnogim našim šumama srećemo posljednjih godina posječeno drvo, koje niie moglo da bude na vrijeme izvučeno pa je stoga propalo. Izvlačenje drvnog materijala, kako je opće poznato, najteža je i najkritičnija faza u đskoKŠćavanju šuma. Usred idrijskih šuma, na nadmorskoj visina 1087 metara leži selo Vojsko. Ovo napredno visinsko selo živi od zarade u šumi. Iz ovog sela potiče i u njemu još danas -živi Štefa n Gnezd a Još kao dječak ....... se Gnezda izvlačenjem drveta iz jaruga, najprije volovskom vučom. Godine 1929 kao 20 godišnji momak pokušao je po prvi put izvlačiti trupce ....... nategnutog čeličnog užeta-nosača i užeta, vlakača. Trupac je vezao za kolica, koja su se kretala po nosaču. Kao pogonsku snagu upotrebi © je volove. Izvlačenje je postalo lakše i jeftinije. Četiri godine kasnije, (1933), nabavio si je Gnezda stara putnički auto marke *SPA od 27 HP. Paralelno sa uzdužnom osovinom automobila namjestio je na šasiju drveni valjak u dva ležaja. Kardan je presjekao okomito na osovinu i spojio prednji dio kardana sa valjkom lancem preko dva zupčana točka. Tako može šofer jednostavno da ukopča ili iskopča motor na valjak, potpuno nezavisno od zadnje osovine automobila. Time je odvojen pogom automobila i valjke, koji služi za namotavairaje » odmotavanje vučnog užeta žičare. U ovom nadasve jednostavnom uređaju je suština i originalnost ovog motornog izvlakača, koji se inače ničim ne razlikuje od običnog automobiila. Obećajmo mijenjenje brzima prenosi se ovdje jednako na zadnju osovinu kao i na valjak. Taj isti originalni motorni izvlakač djeluje gotovo bez prekida od godine 1933 do danas. Uz motor potrebno je uže nosač od 20—22 nim^ i vučno uze od 8—10 mm. Uže nosač je napeto između gornje i donje stanice, koje mogu da budu od po jednog iačeg, užetma usidrenog, drveta. Respon zavisi ugfcvmom od terete. Gnezda je za vrijeme rata kod prenose brane u težini od po 400—500 kg upotrebljavao raspon od 1500 m bez međupotpore. Raspon zai izvlačenje tereta od 4 t iznosi, bez .međupotpora 400 m a kod tereta od 2,5 t oko 600 mi. U Idrijskiim šumama najobičniji su rasponi od 600 m. Ipak se često između obje stanice upotrebljava i po jedna međupotpora, kada trasa žičare prelazi preko nekog grebena između dva jarka, t. j . kada se trasa loimi TU vertikalnoj projekciji. SI. br. 2. Kolica za izvlačenje trupaca(ing. M. Slovnik). SI. br. 3. Kolica sa košarom za iznos drva. Košara se prazni otkopčavanjem spojki na dnu (ing. M. Slovnik). 175 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 42 <-- 42 --> PDF |
. U praksi se primijeni ju ju dva načina dopreman ja materijala: izvlačenje trupaca i iznošenj e egrjevnog drveta. Jedan ili više trupaca vežu se lancem na prednjem kraju & zakvače za izvlakač na koKoima, koja klize po užetu nosaču. Motor na gornjoj stanici pokreće valjak, oko kojega se namotava vučno užt i tilme kolica sa teretom privlači na gornju stanicu. Trupci se izvlače uskom, do 2 m širokom stazom, koju su si brzo utrli sami. Jedina zapreka na stazii bilo bi koje jiače stablo. Svaka druga terenska prepreka, na koju trupci ma stazi naiđu i o nju zapnu, ne prouzrokuje na motoru nikakav trzaj. Jedino bude uže nosač uslijed toga privučeno teretu, raašto se prednji dio tereta automatski podigmt i pređe preko prepreke. Ovakvu prepreku šofer osjeća slično, kao usporavanje brziime kod kretanja automobila ina usponu, i može da miljenja brzinu izvlačenja od 3. na 2. Brzina izvlačenja* iznosi do 6 km na sat a vrši se 3. i 2. brzanom. Ako je materijal složen na samoj trasi žičaire, kapacitet izvlačenja trupaca iznosi, kod osamsatnog radnog vremena, oko 40—50 m8. Ako je materijal rastresen do 50 m daleko lijevo i desno od trase, kapacitet izvlačtnja je samo oko 22 m3. U tom slučaju radnik mora još privlačiti vučno uže od trase do tereta i ponekad još i usmjeravati privlačenje trupaca do seme trase, ako se rua tom putu nalaze kax> smetnja stojeća stabla. -´" .^/. tv ´ /. / |\.\ ´´´ /7 / 1 .4 // / / / \/ 1 ^v / -A, SI. br. 4. Teret od 1,87 tona stigao Je na gornju stanicu (Orig.). Drva se iznlose u posebnoj košari po 2,2—2,5 prm (oko 2 t). Efekt iznošenj*. drva za 8 sati je 50 prm, kada st nalaze složena na samoj trasi, a upotrebljava se samo 1 košara. Kod jedne košaire nastaje gubitak vremena, jer radnica bez posla čekaju na košaru od njezinog polaska do povratka, dok šofer i jedan radnik na gornjoj stanici čekaju, da radnici utovare drva u košaru. Upotrebom još jedne košare ovaj gubitak vremena otpao bi i kapacitet iznošenja povisćio bi se gotovo na dvostruko. Kako se iznose drva, tako se mogu kolica udesitil i za iznošenje trupaca umjesto izvlačenja. Nedavno je miahemiičar Julij Kovačać u Idriji, koji se već godinama bavi prerađivanjem i usavršavanjem motornih iizvlakača, izradio kolica za iznašanje trupaca. I ova kolica zaustavi ja ju se na povoljnom mjestu trase, bez posebnog zaustavljača, kakav je prikazan na prvoij slicii U tome su ova kolica slična kolicima žičaree 176 |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 43 <-- 43 --> PDF |
»Wyssen«, saimo što su u izradi . upotrebi jednostavnija. Isti majstor radi´ j na motornom izvlakaču, koji će osim iznošenja uzbrdo služiti! i kod gravitacione žičare li kod utovarivamja. Za rad kod izvlačenja illi iznošenja potTehnii su šofer i jedan radnik za otkopčavanjt tereta na gornjoj stanici ai ´dva radnika za vezivanje j ukopčavanje tereta na trasi. Motorni izvlaikač najbolje djeluje kod pada od 28" i više. Ovaj je nagib potreban za automatsko vraćanje kolica u pravcu donje stanice. Za zaustavljanje kolica, na kojem god mjestu trase, dovoljno je vezati pomični zaustavlja« na užetu nosaču, za neku terensku tačku. Zaustarvljač zaustavlja kolica jednostavno iii sigurna. Premda se Gnezdin motor pokazao već g. 1933 kao odličan izvlaikač drveta iz najnep.ristuipačhijih predjela, istoim u godinama 1948—1950 podešena su još tri motora za izvlakaiče. Jedan motor na kolicima sa konjskom spregom ´ima jačinu 8 HP, nabavno, daleko slabijeg kapaciteta od Gnezdimog. Druga dva su od 20—24 HP, od kojih je jedan analogan Gnezdinoim prototipu. Drugi ima valjak za izvlačenje, postavljen paralelno sa ziadr jom. osovinom automobila, a prenos snage motora na valjak vrši se preko osovina stražnjih točkova automobila kožnatom remenima. Ovaj tip nije naročito praktičan, jer se kod pogona moraju, skinuti stražnji točkovi a remeni se irado kidaju. Svi ti izvilakačii nalaze se u pogonu kod šumske uiprave Idrija. Montaža žičare za motoimii jzvlakač na trasi od 640 m zah?i:|jieva 32—64 radna sata, prema težini terena i njegovoj konfiguraciji. Za svaku međupotporu, složenu a postavljenu, visoku 3 im, ...... se 20 radnih sati. Upotreba motornog izvlakača na takvim teškim terenima jedini je mogući način doprem© drveta do fcaimiiamske ceste. U lakšim tereniima na istom području, gdje je upotreba konja moguća, pokazao se omjer u troškovima izvlačenja trupaca konjima premia motornom izvlačenju kao 295 din : 65 din (kod 8^saitne zarade za 1 par (konia od 1476 din) nillil kao 4,54: 1. (Ing. Miloš Slovnilk »O preiprostih motornih lizvlačilcih«, LES, 9—10/1951) Iz prednjeg s´jijedi, da bi takav motorni izvlaikač bio rentabilan ne samo u gudurama nego i u nizinskim šumama, u ravnicama, gdje je montaža žičare lakša ii brža. Osobito su za to povoljne srednjodobne sastojine, gdje iie lako postaviti dovoljan broj međupotpora na stojećim stablima. Za vraćanje kolica bit će na donjoj stanici potreban poseban tneM moitor. U ravnici bilo bi lakše i privlačenje mateiiijala, koji se nalazi udaljen od trase znatno više od 50 m na svaku stranu. Gnezdin motorni izvlaikač pokazao soedlično u svojoj 18-godišnjoj praksi. To su, osim domaćih stručnjaka, ocijenil.il i članovi DIT-a, šumarski stručnjaci iz Bosne i H. irijočima: »Motorni? tizvlakači u Rcvtairici jj Iidriji su jednostavne i praktične napravo za -Izvlačenje drvne mase iz jareka, da bi ih trebalo i kod nas odmah priimiijenli+ i.« (»Narodni šumar«, str. 316, br. 9—10/1951.) U poslijednje vrijeme upoznali su Gnezdin izvlaikač -na djelu u idrijskim šumama i stručnjaci iz Beograda, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore i dali mu puno priznanje. Staviše, mehaničar Kavčič u Idriji izvršuje narudžbu za 2 automobilska motora izvlakača za NR Crnu Goiru. I pored toga, sto ovim izvlakačem može da upravlja svaki iskusan šofer, ikakvih imaimo dovoljno, i pored toga, što imaimo dovoljan brqji, takvih autoimobi?«, koji bi´ se mogli preudesiitii ui izvlakaiče, vidimo u praksi nešto sasvim drugo: U augustu 1951, samo 20 km daleko cd radilišta Gnezdinog izvlakača, kod ´istešumske manipulacije u šumskoj upravi Trnovo, nailazio se krasan novi »Caterpillar«. To je američki motorni lizviklkaič tonik, koji na istom principu (žv´čare) izvlači drvn: materijal. Šofer se mučio ovim izvlakačem 14 dana i kroz to vrijeme izvukao svega — 15 im3 trupaca. Opet je Gnezda bio upućen u pomoć, da zamijene! »Caterpillar«, najnoviji i najsavršenioli stroj! Ali nije kriv američki strojl nego pomanjkanje tehničkog znanja, koje naš čovjek, naučen na automobilske motore, ne može steći preko noći. DIT šumarstva i! drvne iindustrije Slovenije, na je usvojeno mišljenje, da taj glomazni »Skidder« ne odgovara niti strukturi naših šuma a još imanje tehničkom nivou našeg čovjeka. Takvi strojevi stiiglil su j u Bosnu. Šteta za ogromne izdatke u devizama! (Na važnost o potrebi ispitivanja upotrebivosti ovih skdora upozorilo je i ing. R. Benić; Š. L. 9—10/1951) U težnji, da našu tehničku zaostalost savladamo samo- velikim i teškim žrtvama, pravimo skokove u drugu krajnost. Kod toga nekritički tražimo ono, što je skuplje 177 |