DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 43     <-- 43 -->        PDF

»Wyssen«, saimo što su u izradi . upotrebi jednostavnija. Isti majstor radi´ j na motornom
izvlakaču, koji će osim iznošenja uzbrdo služiti! i kod gravitacione žičare li kod
utovarivamja.


Za rad kod izvlačenja illi iznošenja potTehnii su šofer i jedan radnik za otkopčavanjt
tereta na gornjoj stanici ai ´dva radnika za vezivanje j ukopčavanje tereta
na trasi.


Motorni izvlaikač najbolje djeluje kod pada od 28" i više. Ovaj je nagib potreban
za automatsko vraćanje kolica u pravcu donje stanice. Za zaustavljanje kolica, na
kojem god mjestu trase, dovoljno je vezati pomični zaustavlja« na užetu nosaču, za
neku terensku tačku. Zaustarvljač zaustavlja kolica jednostavno iii sigurna.


Premda se Gnezdin motor pokazao već g. 1933 kao odličan izvlaikač drveta iz
najnep.ristuipačhijih predjela, istoim u godinama 1948—1950 podešena su još tri motora
za izvlakaiče. Jedan motor na kolicima sa konjskom spregom ´ima jačinu 8 HP, nabavno,
daleko slabijeg kapaciteta od Gnezdimog. Druga dva su od 20—24 HP, od
kojih je jedan analogan Gnezdinoim prototipu. Drugi ima valjak za izvlačenje, postavljen
paralelno sa ziadr jom. osovinom automobila, a prenos snage motora na valjak
vrši se preko osovina stražnjih točkova automobila kožnatom remenima. Ovaj tip
nije naročito praktičan, jer se kod pogona moraju, skinuti stražnji točkovi a remeni
se irado kidaju. Svi ti izvilakačii nalaze se u pogonu kod šumske uiprave Idrija.


Montaža žičare za motoimii jzvlakač na trasi od 640 m zah?i:|jieva 32—64 radna
sata, prema težini terena i njegovoj konfiguraciji. Za svaku međupotporu, složenu a
postavljenu, visoku 3 im, ...... se 20 radnih sati. Upotreba motornog izvlakača na
takvim teškim terenima jedini je mogući način doprem© drveta do fcaimiiamske ceste.
U lakšim tereniima na istom području, gdje je upotreba konja moguća, pokazao se
omjer u troškovima izvlačenja trupaca konjima premia motornom izvlačenju kao
295 din : 65 din (kod 8^saitne zarade za 1 par (konia od 1476 din) nillil kao 4,54: 1.
(Ing. Miloš Slovnilk »O preiprostih motornih lizvlačilcih«, LES, 9—10/1951)


Iz prednjeg s´jijedi, da bi takav motorni izvlaikač bio rentabilan ne samo u gudurama
nego i u nizinskim šumama, u ravnicama, gdje je montaža žičare lakša ii brža.
Osobito su za to povoljne srednjodobne sastojine, gdje iie lako postaviti dovoljan
broj međupotpora na stojećim stablima. Za vraćanje kolica bit će na donjoj stanici
potreban poseban tneM moitor. U ravnici bilo bi lakše i privlačenje mateiiijala, koji
se nalazi udaljen od trase znatno više od 50 m na svaku stranu.


Gnezdin motorni izvlaikač pokazao soedlično u svojoj 18-godišnjoj praksi. To
su, osim domaćih stručnjaka, ocijenil.il i članovi DIT-a, šumarski stručnjaci iz Bosne
i H. irijočima: »Motorni? tizvlakači u Rcvtairici jj Iidriji su jednostavne i praktične napravo
za -Izvlačenje drvne mase iz jareka, da bi ih trebalo i kod nas odmah priimiijenli+
i.« (»Narodni šumar«, str. 316, br. 9—10/1951.)


U poslijednje vrijeme upoznali su Gnezdin izvlaikač -na djelu u idrijskim šumama
i stručnjaci iz Beograda, Hrvatske, Makedonije i Crne Gore i dali mu puno
priznanje. Staviše, mehaničar Kavčič u Idriji izvršuje narudžbu za 2 automobilska
motora izvlakača za NR Crnu Goiru.


I pored toga, sto ovim izvlakačem može da upravlja svaki iskusan šofer, ikakvih
imaimo dovoljno, i pored toga, što imaimo dovoljan brqji, takvih autoimobi?«, koji bi´
se mogli preudesiitii ui izvlakaiče, vidimo u praksi nešto sasvim drugo:


U augustu 1951, samo 20 km daleko cd radilišta Gnezdinog izvlakača, kod ´istešumske
manipulacije u šumskoj upravi Trnovo, nailazio se krasan novi »Caterpillar«.
To je američki motorni lizviklkaič tonik, koji na istom principu (žv´čare) izvlači drvn:
materijal. Šofer se mučio ovim izvlakačem 14 dana i kroz to vrijeme izvukao svega


— 15 im3 trupaca. Opet je Gnezda bio upućen u pomoć, da zamijene! »Caterpillar«,
najnoviji i najsavršenioli stroj! Ali nije kriv američki strojl nego pomanjkanje tehničkog
znanja, koje naš čovjek, naučen na automobilske motore, ne može steći preko
noći.
DIT šumarstva i! drvne iindustrije Slovenije, na naišao je na američki »Skidder«, ,kojij, se upravlja pomoću 16 poluga. Jednoglasno
je usvojeno mišljenje, da taj glomazni »Skidder« ne odgovara niti strukturi
naših šuma a još imanje tehničkom nivou našeg čovjeka. Takvi strojevi stiiglil su j u
Bosnu. Šteta za ogromne izdatke u devizama! (Na važnost o potrebi ispitivanja upotrebivosti
ovih skdora upozorilo je i ing. R. Benić; Š. L. 9—10/1951)


U težnji, da našu tehničku zaostalost savladamo samo- velikim i teškim žrtvama,
pravimo skokove u drugu krajnost. Kod toga nekritički tražimo ono, što je skuplje


177