DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 47     <-- 47 -->        PDF

U vezi s i´Z&aigflmjetn problema onetrumenmita mora se spomenuti, da, je i istraži


vanje irefrakcijie vrlo napredovalo ne samo u teoretskom [pogledu, već da su obliko


vane i podesne metode eliminacije. Ističu se radovi, dr. Broksa (Njemačka) i dr.


Kukkamekia (Finska).


Na kraju mora biti spomenuta specijalna vrsta fizikalno-optičkih odnosno elek


tronskih geodetskih instrumenata.


Prvo je interferentni komparaitor po prof, Vaisala-i (Finska), koji je najprije


služio za direktnu komparaciju linvairmih žica u Iaderinovom baziisnom priboru, a po


slije se primjenjiuijie i za mjerenje samih batzfisai Fiinici su| izmjerili na par. bazu Numella


dugu 864 m s točnošću od 0,05 mm. U našoj zemlji nemamo takav ikoimiparatox. Radi


se upravo na tome, da prof. Vaisala isporuči jedan primjerak.


Daljnji instrument, čija proizvodnja se upravo oblikovallai po prvi puta u Šved


skoj tvornici Aga je t. zv. Geodiimetar, pronalazak Dr. E. Bergstranda iz Stockholma.


U zadnje dvije godine O´ ´tome je dosta i kod nas pisano (Geod. List). Instrument mjeri


dužine pomoću brzine svjetlosti,


Konačno su specijalna Tadarsko-geoidetska mjerenja i ispitivanja u kojiiimai pred


njači Amerika. Ta su istraživanja pod vodstvom C. I. Aslaksoma dalia vrlo lijepih re


zultata tako, da su pomoću njih već čak . otkrivene neke pogreške u postojećrtm


triiangulacijiama prvoga reda. Posljednja dva spomenuta
instrumentarija mogu se dor


vesti i u međusobnu vezu, jer se na pr. Aslaiksoni ui svojim istraživanjitmai oslanja na


rezultate, koje
je Bergstnamid dobio za odrediviamjse brzine svjetlosti putem geodimeitra.
Prof. Ing. S. Cimerman
ŠUMARSTVO BURME


Dne 11. 4. o. g. Charles Wilnter Soott, delegat FAO-a
(Food and Agriculture


Organisation of United Nations), održao je u prostorijama našeg društva! stručno


predavanje pod naslovom »Šumairstvo Burme«.


Scott bio je preko 20 godina službenik indijske šumarske službe (India Forestry-
Service), te je kao šumar biolog j eksploatator stekao veliko iskustvo u svom pitanjima
uzgajanja, liskorišćavamja li trgovine tropskih vrsta drva. Na toj dužnosti
zatekao ga je i drugi svjetski rat, a po- povratku u domovinu bio je nastavnik Šumarskog
fakulteta u Oxfordu i suradnik velikog instituta za istraživanje drveta u Princess
RisboTOugh — Forestry Products Research Laboratory. Po dovršenoj misiji u našoj
zemlji Scott se vraća na svoju sadanju dužnost na šumarski fakultet u Aberdeen-u,
Škotska.


U uvodnom dijelu predavanja predavač se je oisvrnuo na geografske i klimatske
prilike u Burmi i Indiji — faktoru, koji u tom dijelu Azije ilma odlučujući utjecaj
na irasprostranjenje i tip šuma. Poljoprivreda o šumarstvo ovise u Indiji i Burmi o
monsunskim vjetrovima i periodičkim kiišaima, koje su posljedica tih zračnih strujanja.
Oborine su raspoređene veoma nepravilno. Maksimum oborina pada u obalnom brežuljkastom
pojasu, kao i na južnim obroncima Himalaja. U tim predjelima padaju
pretežne količine godišnjih oborina u kišnom periodu t. j . u mjesecima srpnju, kolovozu
i rujnu. Tako na pr. izvozna luka Burme Rangoon ima godišnje oko 2500 mim
oborina, a od toga otpada na kišni period po 500 mm na svaki od tri´ spomenuta
mjeseca. Unutaimjost zemlje ima znatno manje oborina, a distribucija kroz godišnja
doba veoma je nestalna, te obilnije oborine mogu izostati i po nekoliko godina.


Prema tome (razlikuju se u Burmi tri tipa šuma: obalni pojas zimzelenih šuma,
pojas listopadnih šuma tikovine s mnogo bambusa, te unutarnji sušni pojas listopadnih
šuma i grmlja. Prirodno raspirostrainjenje šuma ui Indiji ovisi o istilm faktorima
kao´ i u Burmi, ali su šume Indije zbog velikih potreba domaćeg stanovništva dobrim
dijeiljom sasječene.


^Šumarstvo Burme ima već devedesetgodišnjiu tradiciju. Od godine 1855. gospodari
se u tim šumama po principu potrajmosti prilhoda. Prije tog vremena neke šume,
povoljno smještene uz tilavne rijeke ili morsku obalu, bile su uništene. Zalaganjem
šumara Indijske šumarske službe (I. F. S.), pretežni dio drvne mase iskorilšćava se
oprez«) i po principima suvremene šumarske nauke tako, da je šumarstvo Burme u
velikom kontrastu sa šumarstvom mnogih drugih zemalja Azije, u kojima je uništavanje
šuma poprimilo veoma široke razmjere. .
181