DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 49     <-- 49 -->        PDF

2. Primjerna stabla odabiru se na velikim površinama unatoč znatnim fizičkim
poteškoćama. Podacil dobiveni na primjernim stablima služe za određivanje etataUobičajena
ophodnja u burmanskim šumama takovim e je ako 150 godina, uz
ophodnicu od 30 godina. Za sječu zrela stabla imaju u vlažnim šumama prsni promjer
iznad 73 cm, a u suhim šumama iznad 62 cm. Doznačena stabla prstenuju se duboko
do srži te brzo uginu i izgube znatni dio vlage. Kod toga treba imat« na umu, da je
odabiranje i prstenovan je tikovih stabala najodgovorniji posao šumarskog stručnog
osoblja. Obzirom na goiema prostranstva šuma j, malobrojno stručno osoblje, šumar
dolazi u dsta odjel obično tek nakon 30 godina. Nepažljivo prstenovana stabla ne
uginu, već se brzo regeneriraju i nisu sposobna za plavljenje, jer po tonu u vodi.


Prirodno pomlađivanje tikovine dalo je do sada najbolje rezultate. Postoji
mogućnost umjetnog podizanja tiikovlh šuma na poplavnim krčevinama. Na takovim
mjestima uzgaja se nekoliko godina riža, a posljednje godine s rižinim sjemenom
posije se i tikovo sjeme, a žetva riže izvrši se oprezno tako, da se mlade tikove
biljke ne oštete. Treba napomenuti, da umjetno podignute sastojim« nisu do sada dale
kvalitetno eksportno drvo. \


Učesnici na predavanju Ch. VV. Scotta.


Budući da su tikova stabla razasuta po golemim područjima unutarnjosti Burme
bez cesta i željeznica ,to se trupci iznose do plavnih rijeka isključivo slomovima t
bivolilma (»traktom«" tropskih šuma).


Oko 88% svih takovih šuma Burme eksploatiralo je 5 starih evropskih poduzeća
na bazi dugoročnih ugovora. Oko 3°/o šuma eiksploatiraM su domaći dugoročni zaikupei,
Burmanci, Indijanci il Kinezi. Preostalih 9°/o šuma izrađivala je vlada Burme u vlastitoj
režiji. Domaći zakupci bili su većinom manje iskusni i slaibije opremljeni kapitalom
i stručnjacima od evropskih poduzeća. Državna režija, iako je iskorišćavala
samo 9°/o šuma radila je veoma uspješno i rentabilno i djelovala je veoma povoljno
na indeks troškova iskorišćavanja i vrijednosti trupaca, koji su se prodavali svaki
mjesec na javnim dražbama u Rangoonu. U vremenu od 1920.—1940. prodalo se je
u toj luci prosječno oko 3500 tona tikovilne godišnje.


Šumska taksa za tikovinu određivala se je u rupi jama po tomi od 50 kubnih
stopa t. j. , po Hop pus sistemu za utvrđivanje volumena tikovih trupaca. Po tom
sistemu postoje tri razreda:


183