DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 5     <-- 5 -->        PDF

ORIJENTACIJA ŠUMSKE PRIVREDE U SVIJETU I KOD NAS´


Veoma velika različitost u stanju šumarstva pojedinih zemalja svijeta
jest posljedica ekonomsko-historijskih uslova njihova razvitka. Negdje je
čovjek isjekao šume radi dobivanja potrebne građe ili ogrijeva, negdje
ih je iskrčio radi dobivanja oraničkih površina, negdje ih je pretvarao u
pašnjake.


Pojava krša jest također posljedica uništavanja šuma u uslovima specifične
klime i vapnenog tla. Čovjek, upravljan privrednom stihijom, često
je na velikim površinama uništavao supstrat na kojem je trebao živjeti.


Prije 200 godina je kritičnu situaciju u opskrbi drvetom spasio kameni
ugalj, željezo i beton. Iza toga i željeznički saobraćaj uklanja takvu
krizu na mnogim lokalitetima i omogućava znatno širu bazu iskorišćivanja
šuma. Ipak još postoje veoma znatne površine t. zv. nepristupačnih šuma
nesamo u tropskom i arktičkom, nego i u umjerenom pojasu. Takve šume
postoje ne samo u privredno zaostalim (Albanija i t. d.), nego i u privredno
veoma razvitim zemljama (Amerika).


Zanimljivo je, da su gotovo sve zemlje, koje su se privredno jače
razvile, istodobno veoma smanjile šumske površine, a i drvne zalihe na
preostalim površinama. Današnja Francuska ima svega 20% šuma koje je
imala stara Galija. Engleska je spala na svega 5,5% šumske površine,
Nizozemska 7,8%, Dnska 8,1%.


Međutim, koristeći napredak nauke i tehnike, na šumarstvu kao sirovMiskoj
bazi su se razvile posebne privredne grane, mehanička i kemijska
prerada drveta. Ove se privredne grane nisu razvile samo u onim zemljama,
gdje je postojala znatna širo vinska baza (Švedska, Finska, Kanada),
nego čak i u onim zemljama, gdje te baze takoreći i nema (Engleska,
Holandija, Danska, dok su se u nekim zemljama razvile i znatno iznad
kapaciteta te baze (Amerika, Francuska, Njemačka i Norveška).


Po količini potrošnje drveta osobito je značajna kemijska prerada
drveta u celulozu. Sa 34 mil. m3 celuloznog drveta, koliko se preradilo
1913 g. poskočila je potrošnja danas na oko 130 miliona m3, te na 5 mil.
ms celuloznog drveta za izradu tekstilija.


U pristupačnim šumama gotovo su nestale prvoltne šume sa sltablima
jakih dimenzija. Nove šume iskorišćuju se u sve kraćoj ophodnji. Opada
pilanska proizvodnja, a raste kemijska. U tom je pogledu slična situacija
u Finskoj, Švedskoj pa i Njemačkoj. U Finskoj je na pr. do 1913. g. samo
18% etata bilo prerađeno u papirnatoj industriji, dok je u 1934. g. tb
učešće iznosi već 43°/o.


Pa i kod nas u dobrom dijelu Slovenije srednji ttrupac pada ispod
30 cm promjera.


1 Predavanje, održano u. Šumarskom društvu NR Hrvatske, iznijeto je ovdje u
sažetom ob´iku. Pod šumskom privredom se ovdje smatra ne samo šumarstvo u užem
smisilu, nego i drvna industrija, ´kako mehanička tako i kemijska. Kompleks ovih
privrednih grana je u tolikoj međusobnoj organskoj vezi, s tolikim međusobnim
snamitm utjecajem, da se ne mogu povući opće postavke, a da se taj´ kompleks ne
promatra u cjelini.


139