DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/1952 str. 7     <-- 7 -->        PDF

raznim posjedovnim odnosima u šumarstvu, nego je isprepletena i raznim prirodnim
uvjetima proizvodnje, ekonomskom snagom i strukturom privrede pa* čak ideološkopoliričkim
i strateškim motivima.


U Americi, čija je šumska površina sa 332 mEl. ha spala na 190 mil. ha t. j .
na 67% ima (oko 150 mil,) 78%> šumske površine u privatnim rukama. O racionalnom
šumarstvu ondje nema ni govora. Glavna je briga vlasti da se spriječe ogromni
požari, napadi insekata i da se zaštiti poljoprivrede. Istočniii dio, gdje je šumska
površina sa 187 mil. ha spala na 88 mil. ha, dakle nai 47%», prijašnje površine, već
kupuje drvne sirovine, naročito celulozno drvo u susjednoj Kanadi Šumsko- istraživački
rad sa: svojim institutima nema praktički uspjeh ekvivalentan brzini kojom
se Amerika približuje nestašici drveta. Glavna smetnja napretku šumarstva leži. u
posjedovnim odnosima.


Engleska je karakteristična u svojoj orijentaciji šumarstva na proizvodnju rudnog
drveta s određenim programom za održavanje privrede u slučaju rata. Već krajem
prvog svjetskog rata, kad su se pojavile njemačke podmornice, morala se osloniti
na erudno drvo iz vlastitih šuma. Odmah nakon rata su poduzete mjere, da se pošume
što veće površine četinjastim vrstama drveća. Ove mjere su u mnogome spasile
ratno gospodarstvo Engleske u prošlom ratu. Njihova orijentacija u šumarstvu jest


1. sadnja brzorastulć´ilh četinjača . 2. povećanje površina pod šumom na račun
ekstenzivniih pašnjaka. Za ovu drugu mjeiru su izrađeni usporedni ekonomski obračuni
prinosa takvih pašnjaka u vuno il mesu nasuprot prinosa u drvetu, i na osnovu
toga je određeno za pošuimljavanje oko 160.000 ha takvih pašnjaka, od čega je već
polovica pošumljeno^.
Holandija, Belgija, Francuska i Italija forsiraju uzgoji brzorastućih lišćara (topola)
za podmirenje svojih potreba na drvetu zai šperploče, šibice i celulozu. Iz
drvarskih krugova u Fran.uskoj se sve više dižu protesti zbog tromosti) šumarskih krugova
u lorijentinamiju na osnivanje speaijalnlih sastojina za dobivane celuloznoig i
rudniičkoig drveta, kako bi se izbjegao uvoz skupih stranih sirovina.


U nacist,čkoj Njemačkoj činjeni su mnogobrojni napori*, da se šumarstvo i
drva industrija planski organiziraju. Njemačka je bila poznata sa svojim veoma
brižno i pedantno uređenim šumarstvom, koje je davalo gotovo najviši prosječan
prirast po ha . Evropi i to u državnim šumama sa 5,1 m3, u komunalnim sa 3,2, a
u privatnim šumama sa 2,4 m3. Uza sav tako visok prirast i razmjerno visok °/e
pošumljenosti, razvijena njemačka industrija je ipak uvozila nekoliko mil.onia m´
ćetinjarskog drveta, od kojega oko 4 mil. m3 četiniasikoig celuloznog drveta.


Za Njemačku je karakteristično, da je više obraćala pažnju na povećanje
ukupnog prirasta u šumama, budući da su tamo četinjari zastupljeni sa 71°/o, iako
eu se postavljali zahtjevi da se stanovite šumske površine rezerviraju za proizvodnju
furnirsfcih trupaca (hrastove sastojine u Spessartu). Kao podsticaj´ za1 većui proizvodnju
na komunalnim i privatnim šumskim posjedima smatrali su potrebnim, da se u unutrašnjem
prometu povisi cijena drvetu.


U Rusiji su određeni posebni šumski baseni za proizvadnju rudničkog drveta
u neposrednoj blizine Donbasa, zatim za proizvadnju celuoznog drveta, vrbovih šiba
za pletarstvo i t. d. U njihovim naučnim institutima se mnogo radi na pitanju selekcije
i ubrzanja rasa drveća.


Prema istraživaču« tropskih šuma, Heskeu, cima1 u tropima preko 20°/o nekih lišćara
koji daju odličnu sirovinu za celulozu, sanduke, šperploče, te za sve moguće
drvne proizvode. Za vrijeme prošlog rata izgrađene su u Braiziliji 92 tvornt´ce šperploča,
Argentina pokriva već 50°/o svojih potreba šperploča iz vlastite proizvodnje,
u Australiji je izgrađeno 20 tvornica^ a prema nacrtu. Icoii su napravili Francuzi za
evoju ekvatorijalnu Afriku, za narednih 10 godiina izvozilo bi se 50.000 tona ploča
od dirvniih vlakanaca i 130.000 toma celuloze.


Uza sve to, što se pokušaji ozdravljenja šumarstva i njegove pravilne orijentacije
čine nia sve strane, uspjesi nLsu onih razmjera, koji bi opravdali nadu koja
se u te akcije polaže. Dok je drvna industrija, naročito kemijska, otišla vrlo daleko,
dotle šumarstvo vrlo teško i polagano traži svoj put %i takvim novrim uslovima.


Uzroci tomu nalaze se dijelom u objektivnim, a dijelom u subjektivnim uslovima.
Objektivni uslov leži, u samoni društvenom sistemu proizvodnje zapadnih
zemalja Dok razvoju drvne industrije pogoduje takav sistem, jer se odatle crpu
visoki profiti, dotle on ne pogoduje šumarstvu, gdje je sam pTOces proizvodnje
veoma dug, obrt kapitala spor i nisia profitna stopa. Budući da su u tim zemljama


141