DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 4 <-- 4 --> PDF |
ocijenjen je sa 4,200.000 ni", pa bi se prema tome prirast mogao gotovo podvostručiti. iSadašnja potrošnja drveta iznosi oko 5.000,000 m3. Sa povećanim prirastom ne samo da bismo lako pokrili sve potrebe, nego bismo imali i znatan suvišak za izvoz u ostale narodne republike kao i izvoz u ino stranstvo. Za izvođenje svih naprijed pomeiiutih mjera potrebno je da pro.de dug o vrijeme . Uz majintezivniiji rad, kojeg možemo zamisliti, vri jeme u koje bi mogli poslići maksimalni prirast, iznosi najmanje 40—50 godina. No u isto vrijeme ne\ bismo magli iskorišćavati «lav taj prirast, jer one šume, koje bi nastale pošumljavanjem novih površina, ne bi još bile zrele za sječu, kao i najveći dio melioriranih površina. Cijenim, da bi za potpunu realizaciju povišenog prirasta trebalo da prođe 80—90 godina. No nas u prvom redu interesira, što se može polučiti u jednom kraćem razdoblju, recimo u jednom razdoblju od 20 godina. Pri tom nas još više interesira, što se od toga povećanog prirasta može stvarno realizirati; drugim riječima da li, i koliko bi se mogao povisiti fond sječivih masa, a da se time ne ošteti osnovni šumski fond. Od mianje važnosti je i provođenje svih onih mjera, koje su potrebne, da se posječene mase što bolje iskoriste, t. j. da se što više smanji ot padak kod sječe, izrade i izvoza, i da se izradi takav asortiman, koji odgovara kvaliteti posječenog drveta. Povećanje proizvodnje može se izvršiti za kraće vrijeme ovim mje rama. 1) Prorede. Prorede, zatim čišćenja koje prethode proredama, jesu jedine uzgojne mjere, koje možemo provesti u jednodobnim sastojinama. Sa uzgojnog gledišta proredu je potrebno provoditi, da bi se uzgojila što otpornija sastojiina i proizvela što kvalitetnija stabla. Tome doprinosi najviše visoka proreda, jer se pri tom oslobađaju i unapređuju najljepše razvijena stabla, a uklanjaju sva stabla koja su loše razvijena: kriva, rašljasta, jako^ granata, ozlijeđena, te stabla sa bilo kojim drugim greškama, koje umanjuju njihovu tehničku vrijednost i ugrožavaju njihovo zdravstveno stanje. Time se ujedno podiže zdravstveno stanje sastojina, tako da one postaju otpornije od svih napadaja, a naročito od vjetra i snijega. Jedino proredom možemo regulirati omjer smjese u postojećim sastojinama, i to tako da favoriziramo onu vrstu drveća, koju želimo proširiti. To je od posebne važnosti za mješovite sastojine bukve i hrasta u ikojima možemo popraviti smjesu u korist hrasta. Proredu i čišćenje moramo provoditi na svim mjestima, u svim šumama, da bi odgojili što vrednije sastojine. No ono, što nas za sada najviše interesira je to, da p r or e đi v an j em. znatno možemo podignuti šumske prinose. Poznato je, da od osnivanja sastojina pa do sječe broj stabala´padne od 5—6 hiljada (kod prirodnog pomlađivanja i desetke hiljada) na svega 300—500 stabala, pa i manje. Bez proređivanja sva ta masa odumrlih stabala propadne. Ta je masa znatna, i za različite vrste drveća različita. U grubom prosjeku, a za naš stvarni omjer smjese možemo uzeti da ona iznosi 50°lo—1100% od glavnog prihoda. Prema tome prinos šuma u drvnoj masi u šumama u kojima se redovno izvršuju prorede, veći je za najmanje 50°/o od prinosa šuma, u kojima se ne vrše prorede. Vrijednost drvne mase prorede po 1 m* 208 |