DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 46     <-- 46 -->        PDF

(Jhtg.Led stWMt str-itent Itampt


MITTEILUNGEN DER SCHWEIZERISCHEN ANSTALT FÜR DAS FORSTLICHE
VERSUCHSWESEN, BD XXVII, 1951, (H. BURGER)


1.
J. Z e h n d e r, A. Weber et A. Linder: Etude du rendement des scies
par les miethodes statistiques.
2. H. Bürger : Waildk-Kmafraigein, Meteorologische Beobachtungen im Brandiswald.
3.
J. Z e h n d e r, E. S o o m, ´Ch, Au er: Untersuchungen, über Holzhauer ei im
Gebirge.
4.
H. Burger: Holz, Blattmenge und Zuwachs, Die Tanne.
5.
K. A. Meyer : Frühere Verbreitung der Holzarten und einstige Waldgrenze im
Kanton; Wafts,
6.
E. Märcet : Polllenuntersuchungen an Föhren (Pinus silvcstris L.) verschiedener
Provenienz.
7.
M. Simak : Untersuchungen über den natürlichen Baumartcnwechsel in schweizerischen
PlenteirwäMern.
8.
H, Leitundgu t und P. Grünig : Vermchrungsvereuche miit Weidenarten
aus schweizerischen Flyschgebieten.
U uvodnom dijelu objavljen je nekrolog o po-znatom naučnom radniku Henri
Badoux-u (1871—1951), koji je u toku svojega plodnog istraživačkog rada. bio u Švicarskoj
profesor na Šumarskoj visokoj školi, saradnik i direktor Instituta za šumarska
istraživanja. (1889—1929) i urednik Švicarskog šumarskog lista (1915—1945).


Ze h nider Webe r i Linde r (p. 1—18) istraživali su efekat rada pila
sa složenim zupcima1. Unatoč razmjerno opsežnim, napornim i metodičkim istraživanjima
ipak nisu postignuti očekivani rezultati, ali dobiveni; su podaci bair za dobru
orijentaciju.


Burge r (p. 19—75), nastavljajući svoja istraživanja o sastojinskoj klimi u
ovoj, četvrtoj,, publrkaciii objavljuje rezultate 20-.godišnjih komparativnih opažanja,
sakupljenih u prebornoj šuimii, smrčevoj sastojini i napolju. Opažanja su vršena
o oborinaima, temperaturi zraka, zračnoj vlazi i isparivaniu. Is´traživanja su pokaza´a,
da na polju i u sastojini, koja se nalazi samo 70 m od jugozapadnog ruba šurne.
postoje zasebne klime.


Zehn der, Soom, A u er (p. 76—244) u opsežnoj raspravi obradili su čitav


niz problema iz sječe drveta u planinskom području. Iako je taj kompleksan problem


vrlo široko zahvaćen, ipak iznesena istraživanja daju samo prve rezultate nedovršene


studije. Istraživanja ograničena su uglavnom na smirču, i to na obaranje i izradu


drveta u vezi sa oblicima tehnike i organizacije rada (1, 2, 3 radnika), vrstom osuda,


utroškom vremena i radnim akordom za razne´ terenske i klimatske okolnosti i za


različite promjere stabala. Komparativno je istraživan efekat rada, postignut dotada


uobičajenim postupcima te načinom, što su ga autori propisali za studij1 racionali


zacije šumskog rada, kao i .efekat rada stalnih i sezonskih radnika;. — Kod nas su


ovafcova istraživanja vrlo malo vršena, pa bi bilo vrlo korisno, da jedan od naših


specijalista za racionalizaciju šumskog rada tu studiju1 opsežnije prikaže uz osvrt


na šumski rad u našim brdima.


Burge r (p. 247—286) je pod naslorvom »Drvo, količina lišća i prirast« obradio
do sada1 ove vrste drveća: borovac, dulglaziju, ariš, hrast, bor i bukvu, a sada i jelu.
Naročito su interesantni podaci o težini krošnje, o količini i površini iglica odnosno
lišća, o količini asimikcionog aparata za proizvodnju 1 m3 prirasta te odnosi pojedinih
podataka za jednodobne i pireboirne šume. Od tehnoloških svojstava autor je
analizirao: težine drveta, sadržaj vode i zraka, utezanje i pravnost vlakanaca. Budući
da je jela i u našoj zemlji jedna od najvrednijih vrsta drveća, ova studija je
i za našu zemlju znatan prilog za upoznavanje »tvornice njenog prirasta«,


250




ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 47     <-- 47 -->        PDF




Meye r (p. 287—346) u drugom dijelu svojilh istraživanja o negdašnjem rasprostronjenju
vrsta drveća i o granici šume objavljuje historijske podatke za kanton
Wallis, zahvaćajući razdoblje od daleke prošlosti (XIV. v.) do naših dana.


Mar.ce t (p. 348—405) u svojim istraživanjima polena, koji potječe od
običnog bora različitog porijekla, nastojao je pronaći mogućnost za utvrđivanje
staoišnJh rasa.


Sima k (p. 406—468) naučno je otvorio probfem prirodne izmjene jele i
smrče u prebornm šumama, utvrđujući tu pojavu statički, kao i na temelju kvantitativnih
i kvalitativnih fitosocioloških razlika, te eksperiimentailno i ekološki istražujući
uzroke toj pojavi. Iz tih istraživanja izilazi, da su okolnosti za podmlađivanje
jele i smrče bolji u mješovitoj prebornoj šumi nego u čistoj. Budući da su takva
istraživanja kompleksna a osim toga i vrlo malo obavljana, ovaj rad slovačkog
stručnjaka znači ozbiljan poticaj za daljnja metodička istraživanja ekoloških procesa


o izmjeni vrsta u šumama.
L eib un dg u´t i Giriiniig (p. 469—489) naučno su otvorili vrlo važan ekonomski
problem: pošuimljivanje i smirivanje neproduktivnih i degrađiranih flišnih
tak različitim vrstama vrbe. Rezultat tih istraživanja pokazuje, da najbolje zakorijenjivanje
razvijaju reiznice rakite; nešto manje Salix aurita i S. nigricans, ali te
vrste već u prvoj godini mogu razviti vrlo obilan korijen i prema tome mogu brzo
smirivati tlo. Najbolji se rezultati mogu očekivati od reznica, dobivenih od 2—3
godišnjih izbo jaka. J. Šafar


251