DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 48 <-- 48 --> PDF |
KRATAK PREGLED RADA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Šumarsko društvo NRH. nakon svoje 73 godišnje skupštine a u vezi zaključaka skupštine, ulaže napore, da podigne društven» život unutar samoga društva, te putem predavanja li što tješnjeg društvenog kontakta među članstvom podiže i izgrađuje članove u ideološko-polMtičikoim i stručnom pogledu. Osim navedenoga, postoje i drugi vrlo važni; zadaci ij «djelovanja našega društva, ali ćemo se u ovome prikazu ograničiti1 samo na naprijed navedeni rad našeg društva, te ukratko iznjeti šta je do sada učinjeno. Dana 13. III. 1952. održao je ijnig. Josip Šaifar predavanje sa temom: »Odgoj mladih šumarskih stručnjaka«. Predavanje je bilo kratko i sažeto, aflli je otvorilo vrlo mnogo važnih problema, što je zapravo i bio cilj predavača, U tome nastojanju je predavač zaista i uspio, te je izazvao vrlo plodnu i sadržajnu diskusiju, Ovakova tema, te diskusija iz šumarskih redova, drvne industrije i naših fakulteta, dovela je do toga, da se je naša predavaona sa auditorijem od skoro 100 šumarskih stručnjaka i studenata, punopravno formirala u jedno tijelo, u jedan forum, koji! može, hoće i mora da donese zaključke, sa kojima treba upoznati naše nadležno stručno rukovodstvo. Zaključci nastali iz predavanja i diskusije predloženi su direktoru Glavne uprave za šum.., Glavnom direktoru Glajvne direkcije drvne industrije i dekanu Poljoprivredno-šumarskog fakulteta, a sastoje se iz slijedećih postavki: 1. U interesu´ užeg povezivanja operative i nauke, odmah započeti osnivanjem Uzornih šumarija na području pojedinih Gospodarstava, Zadatak tih šumarija jest da budu odgojni, naučni i ogledni objekti za dotična gospodarska: područja. Da te šumarije mogu pravilno funkcionirati potrebno je da se ostvaruju preduvjeti, materijalni" i personalni, za pretvaranje izabranih šumarija u uzorne. Na tim objektima može sarađivati i fakultet. 2. U svrhu odgoja mladih stručnjaka u drvnoj industriji potrebno´ je također stvarati Uzorne objekte^pogooe. 3. Na šumskim i drvnoindustrijskim Uzornim objektima, mladi stručnjaci treba da stekniu općii uvid u pravilno poslovanje. Specijalizaciju treba da u pravilu razvijaju kasnije naikon obavljenog staža, kad se upo>znaju njihove sklonosti j sposobnoti. Izuzetno pojedini mladi stručnjaci mogu se odgajati odmah za užu specijalizaciju. Odgajanje mladih stručnjaka ne moma se vršiti saimo na Uzornim objektima nego i na šumskim gospodarstvima (u ´Uredima za uređivanje šuma i dr.) i u naučnim zavodima (za užu specijalizaciju ilii za usmjeravanje u užu specijalizaciju). Čitav odgoj mladih kadrova treba da bude »koncentriran na razvitak samoinicijative i samopouzdanja, kao> i na izgradnju novog lika stručnjaka ekonomiste. Otvoreno je pitanje, da Ili će mladi .kadrovi biti za čitavo razdoblje staža na jednom objektu ili na više objekata. Svakako rješenje tog pitanja ne smije se kruto postavljati, 4. Staž mladih stručnjaka ne bi se smio tretirati) kao sistematizirano radno mjesto, te prema tome u prvim godkuaima mladi stručnjaci ne i» se smjeli smatrati kao radna jedinica. O njihovom radu, i razvitku treba voditi zasebnu evidenciju, da se kasnije mogu rasporediti na odgovarajuća radna mjesta, kao i na užu specijalizaciju. 5. Budući da naša zemlja imade vrlo različite ekološke okolnosti, potrebno je da se stručnjaci obrazuju ne samo za rad na pojedinim Gospodarstvima nego i da se u tim područjima specijaliziraju i za pojedine uže specijalnosti (na pr, u nizmskoim području za uzgoj vrsta drveća brzoga rasta, djelomično za zaštitu šuma). U vezi s time treba ozbiljno rješavati i problem stalnosti šumarskih stručnjaka na odnosnim gospodarskim područjima. 6. U svrhu užeg povezivanja fakultetske nastave i operative u oblasti drvne industrije, trebalo bi imati u vidu da operativa treba da ustupi fakultetu manji 252 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 49 <-- 49 --> PDF |
drvinoindustrijski objekat. Za sada treba omogućiti, da studenti šumarstva obavljaju svoju praksu na drvnoiindustrijskim pogonima operative. 7. Studenti šumarstva na poljoprivredno-šumarsikoim fakultetu treba da štetnu širi pogled na opću ekonomiku naše privrede, jer šumarstvo i drvna industrija uklopljeni su u opći privredni sistem naše zemlje. 8. Apsolventi srednjih škola danas većinom nemaju dobre kvalitete za upis na Univerzu i nedovoljno su upoznati sa sadržajem studija šumarstva i rada šumarskih stručnjaka u operativi. Zato treba pronaći mogućnost, dal interesenti za studij šumarstva prije upisa upoznaju sadržaj rada na fakultetu i u operativi, da potom, prema svojim intelektualnim i» fizičkim sposobnostima mogu donijeti odluku za svoj studij. Dana 27. III. 1952. održao je Ing. Zvonko Potočić vrlo- uspjelo predavanje, sä temom: »Orjentacija šumske privrede u svijetu i kod nas«. Predavao, je svojim predavanjem iznio vrlo mnogo dobrih po je sastavio za godišnju skupštinu i nije tada iz tehničkih razloga održao, uložio mnogo truda i znanja, te doikazao da vrlo dobro vlada sa problemima ekonomike u šumarstvu i drvnoj industriji. Radi aktuelnostii te radi vrijednosti predavanja, predavanje je umnoženo i poslato svima šumarskim Klubovima na diskusiju, a osim toga štaimpa se po predavaču prerađeno u Šumarskom listu. Društvo je priredilo dana 3. IV. 1952 društveni sastanak sa prikazivanjem filmova i to film o šumama bez puteva, te film o borovom prelcu, zatim film o iskorišćavanju šuma kao i za djecu naših članova jedan crtani film. Povodom proslave 70 godišnjice smrti Charlsa Darwina priređeno^ je predavanje: »Darwin i darwinizam«, koje je dana 24. IV. 1952 održao Ing. Petar Ziani. Predavač je iscrpno obradio život i rad Darwina te prikazao značenje njegovog rada u razvoju nauke i pravilnog svatanja razvoja živih bića. Prof Dr. Ivo Horvat održao je u našem društvu predavanje: »Fenomeni vegetacije našega krša«, dana 22, V. 1952, koje je organiziralo Hrv. Prirodoslovno Društvo. Predavanje, osobito dobro obrađeno i- interesantno, postavilo je na naše s´tručnjake par važnih problema, naročito u vezi iskorištavanja šuma na (kršu. Mislimo da je šumarsko društvo sa ovim predavanjima i priredbama, zadovo ljilo jednom djelu svojih zadataka; predaivanjima ovakove kvalitete i koja su obra đivala za nas tako aktuelne teme j ukazala na mnoge probleme u šumarstvu. U ovome razdoblju Organizacija za prehranu »poljoprivredu Ujedinejnifa Nacija F. A. O. (FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONS) počinje da realizira utanačenje s našom Vladom, u pogfedu tehničke pomoći našoj zemlji. Glavna Uprava za šumarstvo i Glavna direkcija za drvnu industriju, a na inicijativu ovoga Društva, povjerile su našem Društvu da izradi plan rada i boravka stranih stručnjaka kod nais. Na proširenom sastanku izrneđu Uprave Društva j drugova sa fakulteta, šumarstva i drvne industrije, te u radu oformljenih komisija izrađen je plan rada i boravka stranih eksperata, te je isti putem našega društva predložen Savjetu za poljoprivredu i šumarstvo FNRJ. Šumarsko društvo je predvidilo da strain^ eksperti nakon svoga boravka i obilaska terena, održe predavanja odnosno svoje ekspertize u našemu Društvu. 11. aprila 1952 priređeno je predavanje sa temom: »Šumarstvo Burme«, koje je održao g, C. W. Scott ekspert FAO-a po liniji drvne industrije. Predavanje je održano na engleskom jeziku a prevodio ga je Dr. Ing. Špoljarilć. U vrlo dobro posjećenoj sali gosta je poizdrarvio akademik A. Ugrenović, a ispred Šumarskog društva naš podpredsjednik Dr. Ing. Ivo Horvat. Po liniji šumarske genetike boravio je kod nas g. C. S. Larsen, iz Danske. Održao je predavanje: »Šumarstvo Danske« dana 30. IV. 1952. Nakon predavanja je g. Larsen prikazao projekcije svojih diapozitiva, koji prikazuju rezultate njegovog naučnog rada na polju šumarske genetike. Predavanje, a naročito projekcije diapo-zitiva, bile su vrlo interesantne za naše stručnjake, Predavača je pozdravio u ime fakulteta dekan Dr. Ing. Millan Anić, a u ime Društva Dr, Ing. Ivo Horvat. Prof. Jean Poiurtet, nastavnik Visoke škole voda i šuma iz Nanoia (Francuska) predavao ie dana 14. VI. 1952 o šumarstvu Francuske. Gosta je tt ime Šumarskog društva kratko pozdravio tajnik Ing. Vlado Supek. Nakon predavanja razvila se .je diskusija sa predavačem u vezi organizacije šumarstva u Francuskoj kao i po pitanjima pošumljavanja i brzorastućih vrsta drveća. 253 |
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 50 <-- 50 --> PDF |
Direktor Šumskog gospodarstva iz Nice Ing. Alfred Dugeky dao je u našem društvu svoju ekspertizu dama 28. VI. 1952 u vezi svoga puta po našim terenima kao i; referat o konservaiciji tla 5 bujičarstvu u Francuskoj. Gosta je pozdravio tajnik društva Ing. Vlado Supek, Posebno želimo naglasiti da je skoro svima predavanjima, priredbama kaoekspertizama strainfJh stručnjaka prisustvovao drug direktor Glavne Uprave za Šumarstvo1 Ing. Branko Matić, što smatramo za priznanje našemu Društvu. U zakljiuoku ovoga prikaza rada našega Društva, smatramo, da je naše Društvo do sada dosta pridonijelo podizanju struke te da je to naprijed navedenim radom neminovno. Nastavkom ovakovog i još boljega rada; može naše Društvo, ali Ü uz pomoć samih članova, da okuplja svoje članove u svrhu postizavanja ciljeva i zada taka Društva, kalkovi su mu i namijenjeni, i da će se članovi Društva čvrsto sjediniti u svome Društvu u cilju izgradnje šumara-privrednika — šumara graditelja socijalizma u našoj domovini. V. S. GODIŠNJA SKUPŠTINA ŠUMARSKOG DRUŠTVA NR MAKEDONIJE Dana 30 i 31 maja tekuće godine održana je godišnja skupština Šumarskog društva NRM, kojoj je prisustvovao´, pored ostalih delegata, i pretsjednik Saveta za poljoprivredu i šumarstvo drug N. Naumovskii«. ´ Ovotm prilikom održani su i sledeći referati: 1. Metode pošumiljavanja u svetu i kod nas (ing. B. ,Ničota). 2. Reonizacija e glavne biljne asocijacije koje se susreću u NRM (T. Nikolovski). 3. Uređenje jednog lovišta za visoku divljač (Docent ing. R, Jovetić). 4. Stanje lova u ´NR Makedoniji (ing. D. Šaltanski). 5. Problem transporta u roždenskom šumskom bazenu (ing. M. Rostov). Posle plodne diskusije i izveštaja stare uprave izabrana je nova uprava od skdećih drugova: N. Spaseski, M. Mihajlov, L. Trajkov, B. Pejoski, P. Popovski, B. Ničota, B. Tanevski, V. Stojanovski, R, Aćimovski. Nadzorni odbor´čine drugovi: M. Rostov, T. Anđelkov i S Stojkovski, Društvo broji 76 članova (58 inžinjera i 18 tehničara). B, Pejoski ISPRAVAK! U broju 5—6/52 izostavljeno je ime autora koji je napisao članak: Orijentacija šumske privrede u svijetu i kod nas. Članak je napisao ing. Zvonko Potočić, Zagreb. Drugo: članak »Motorni izvlakač« napisao je ing. Vlad. Beltram. 254 \ |