DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 6 <-- 6 --> PDF |
Većina šumarskih praktičara još nije dovoljno svijesna o promijenjenim odnosima između cijena drveta i troškova proizvodnje, te za mnoge šumske površine a priori smatraju da se ne mogu proređivati radi visokih troškova. Oni će se ubrzo uvjeriti, a i potreba drveta će ih na to prisiliti, da drugačije posimatraju te odnose, te da prošire površine, na kojima se može vršiti proređivanje. b) Nedovoljna mreža izvo.znih puteva je glavma zapreka za proširenje površina za proređivanje. Prostrane šumiske površine mladih i srednjodoibmih šuma su potpuno ili bar djelomično zatvorene. To je u pravilu svugdje, gdje su te mlade šume nastale poslije sječe većih šumskih kompleksa, a gdje je gjavmio izvozno sredstvo bila šumska željeznica. Takove šume i čine najveći dio površina zrelih za proredu, u ikojima sa do sada nisu mogle izvršavati nikakove uzgojne radnje, pa ni proređivanja. Novom organizacijom šumarske službe stvorene su široke mogućnosti za izgradnju šumiskih puteva. Ovdje moramo istaknuti dvije glavne odredbe, koje to omogućuju. To je u prvom, redu »Rešenje o obaveznoj kalkulaciji i obračunu troškova šumske proizvodnje (proizvodnje drveta na panju) kod šumskih .gospodarstava« (Službeni list br. 511952.) prema kojemu troškovi izgradnje puteva padaju na teret cijena drveta na panju, odnosno oni su sastavni dio strukture cijena drveta na panju. Druga je odredba o samostalnom financiranju u šumarstvu. Prema tim odredbama šumarstvu stoji na raspolaganju za izgradnju šumskih puteva i zgrada blizu jedna milijarda dinara godišnje. Potrebno je još savladati organizacione teškoće, pa će se moći pristupu izvršenju širokog programa izrade šumskih puteva. Prema raspoloživim financijskim sredstvima moglo bi se godišnje izraditi oko 120 kim cesta i 180 kim zemljanih puteva, svega 300 km. I ako je to znatno više, nego što se do sada gradilo, još uvijek ne će tako brzo popuniti sve praznine, i ne će se izgraditi dovoljno gusta mreža. Za prilike u Švicarskoj, a za brežuljkasti teren, Knuche l ocjenjuje potrebu, puteva sa 80-—100 m po 1 ha. Stvarno stanje izgrađenih pUteva u najnaprednijim gospodarstvima u Švicarskoj iznosi 57 do 118 m po 1 ha. U državnim šumama u Bademu dolazi na 1 ha 24 m ceste i 22 m zemljanih puteva, svega 46 m. Uprava državnih šuma u Badenu mišljenja je, da bi stvarne potrebe iznosile 40 m ceste i 20 m puteva, svega 60 m po 1 ha. . Nažalost, nismo mogli doći do podataka kolika je gustoća puteva kod nas. Ona je sigurno znatno manja od one u Badenu, a pogotovo kod one u Švicarskoj, Sadašnja gustoća puteva u Badenu odgovara prosječnom međusobnom razmaku puteva od nekih 250 im a želi se postići razmak ispod 200 m. Znademo iz iskustva, da su kod nas prosječni razmaci znatno veći, što više, da ima prostranih šumskih kompleksa bez ikakovih puteva. Zato program izgradnje puteva od 300 km godišnjie možemo prije označiti kao skroman, i ako bi on značio znatan napredak prema sadanijem stanju izgradnje Pitanje izgradnje šumiskih puteva trebalo bi.detaljnije proučiti. Zato bi trebalo u prvom redu izraditi dovoljno točnu statistiku i pregled po 210 |