DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1952 str. 8 <-- 8 --> PDF |
šumatrija treba to da nastoji, stvarajući im što pogodnije uvjete za rad. Prorede treba da se vrše u kraćim turnusima, ;pa na relativno maloj površini bit će stalna potreba rada. Zato se ti šumski radnici mogu stalno naseliti, pa im treba osigurati stalne kuće sa nešto poljoprivrednog zemljišta, ukoliko se ti radnici ne mogu regrutovati od okolišnih seljaka, koji imaju svoje kuće. Sve nabrojane poteškoće oko organiziranja proređivanjja nisu takove, da se ne bi mogle savladati za kraće vrijeme. Svijest o t om e, d a u prvom redu p r ore divan j e m možemo znatno povisiti prihode, i doći do dovoljne količine rudnog i cei uložnog drveta kao i željezničkih pragova, bit će najveći pods trek da se savladaju sve poteškoće. U susjednoj Australiji može se konstatirati, da je u posljednje vrijeme uznapredovalo proredivanje. Tako na pr. u Wienerwa l du u godini 1944. prihodi proreda iznosili su svega 20% od glavnog prihoda, ali se je u 1948—1950. ovaj procenat gotovo udvostručio, te je iznosio 36%. U državnim šumama Austrije prihodi prorede iznose prosječno 19,4% ^glavnog prihoda. Ovaj se procenat kreće od 1,4 do 76,2% za pojedine šumarije. Ovako velika razlika u procentima nastaje u prvom redu radi manje ili veće mogućnosti intenzivnog gospodarenja a zatim i radi različitel strukture dobnih razreda, te konačno radi udjela prebornih šuma, U našim jednodobnim šumama površina sastojina između 20 i 100 godina, u kojima se može i treba vršiti proredivanje iznosi oko 450 hiljada ha. Prema tablicama prihoda i prirasta sa 1 ha može se godišnje prosječno izraditi 2,4 m3 kod slabe prorede a kod jake prorede 3,8 m3; u prosjeku 3,1 m3. Prema tome u najpovoljnijem slučaju tj. kod potpunog obrasta svih šumia i kod praktične mogućnosti provođenja proreda na svim površinama, moglo bi se proredom dobiti 450.000 X 3,1 = 1,395.000 3 m . Uzevši prosječni obrast sa 0,75, a da se prorede u narednom deset» godištu mogu vršiti samo na 90% površine, to dobiveni maksimalni rezultat treba reducirati sa 0,75 X 0,90 = 0,675. Stvarni etat proreda iznosi 1,395.000 X 0,675 = 941.625 m3. Povećanjem intenziteta prorede ti. da se na svim površinama vrše jake prorede, sa vađenjem 3,8 m3 po 1 ha, gedišnji iznos proreda bio bi 450.000 X 3,8 X 0,675 = 1,154.120 m3, što možemo smatrati kao maksimalni iznos proreda. U prosjeku moramo računati sa okruglo 1 milijun m\ U razdoblju 1945—1950. godine stvarno se je proredama godišnje vadilo 1,491.000 m3, što je više od maksimalno izračunate količine. Prorede su se izvodile na površini od okruglo 380.000 ha dakle za 70.000 ha manje, nego što je to teoretski moguće. To znači, da se je prosječno po 1 ha putem proreda godišnje vadifo 3,92 m3 dakle još više nego bi to odgovaralo potpunom obrastu za jaku proredu. Ovakova intenzivna proreda posljedica je dijelom katastrofalnog sušenja bresta, kao i djelomičnog sušenja hrasta i jasena u srednjedobnim sastojinama, zatim šumskh šteta. Uslijed toga ;´e naročito u nizinskim šumama obrast pao na 0,6—0,7, U tim šumama prihodi prorede znatno će pasti, te cijenimo, da 212 |