DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 24 <-- 24 --> PDF |
i nekih obrađenih, u koliko bi se, u kombinaciju uzela još i jedna blanjalica. To se i preporučuje, jer ćemo na taj način bolje i krupnije pilanske otpatke i kratku robu u svakom pogledu bolje i korisnije upotrebiti. Obzirom na to treba računati s realnim prilikama i mogućnostima sandućare, a u vezi potreba tržišta plan proizvodnje uvijek usmjeriti tako, da dobijemo povoljnije rezultate, kako u proizvodnji, tako i u iskorišćenju sirovina. DIE ANWENDUNG UND DIE VERTEILUNG DER MASCHINEN IN KISTENFABRIKEN FÜR DIE ERZEUGUNG DER OBSTKISTEN Der Verfasser stellt im kurzen Zügen die geschichtliche Entwicklung der Organisation der Obstkisitenerzeuigung dar und betont, dass die nötige Spezialisierung der ArbeitsTnaschinen noch nicht erreicht worden ist. De>m Artickel sind tabellarische Analysen der Kapazität der Maschinen mit zwei Schemen der Arbeitsmaschincn mit der Erklärung des Erzeugumgprozesses zair «efügt. Ing. Mirko Špiranec (Zagreb): DIFERENCIJALNA RENTA POLOŽAJA U ŠUMARSTVU Do nedavna računali smo cijenu drveta na panju deduktivnim putem, odbijajući od prodajne cijene izrađenog sortimenta sve troškove, koji su nastali počevši od doznake drveta na panju. Kod takvog načina računanja cijena drveta na panju nije bila izraz vrijednosti drveta na panju, već je bila ovisna o tržnoj cijeni drva i o troškovima sječe, izrade i transporta. Cijena drveta na panju rezultirala je kao diferencija između ovih veličina, te je u izvjesnim slučajevima mogla biti i negativna. Danas zastupamo gledište, da cijena drveta na panju ne smije biti ovisna o tržnoj cijeni gotovog sortimenta, već obratno: cijena drveta na panju jest jedan od elemenata prodajne cijene sortimenta, dakle tržna prodajna cijena ovisi o visini cijene drveta na panju. Vrijednost drveta na panju jednaka je visini troškova, koji su bili potrebni, da se za to drvo proizvede. Prema tomu danas računamo vrijednost, dakle i cijenu, drveta na panju induktivnim putem iz troškova uloženih u proizvodnju drvne mase. Upravni i proizvodni troškovi šumskog gospodarstva razdijeljeni sa proizvedenom drvnom masom daju prosječnu cijenu 1 m3 drveta bez obzira na vrst drveća i sortimenat. Da" dođemo do konkretnih iznosa, treba godišnj e proizvodne i upravne troškove podijeliti sa drvnom masom, proizvedenom u toku jedne godine. Da li se pod »prozivedenom drvnom masom« ima razumijevati godišnji prirast ili godišnji etat, mišljenja su podijeljena. Zagovornici prerasta ističu da je jedino prirast rezultat rada uloženog u šumsku proizvodnju i prema romiu, da bi se vrijednost toga rada mogla svesti na jedinicu do-bivenog proizvoda, mora se ukupni trošak podijeliti sa drvnom masom prirasta. Svi naši napori usmjereni su na poveöainjei pi* ras*a, kako u kvantitativnom tako i u kvalitativnom pogledu. Etat je, naprot´Jv, odraiz 276 |