DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 25     <-- 25 -->        PDF

fđiomentajifli prilika i potreba) tržišta odnosno potrošnje. On može biti jednak prirastu,
ali je obično od njega veća ili manji. Prema tomu ne može etat biti baza za.
računanje prosječne cijene drveta na painju: alko je om veći od prirasta, cijena će
ispasti premalena; ako je manji, cijena će biti previsoka. Etat je rezultat »ranije
«opredmećenog rada« i kao takav nema veze s troškovima, koji se danas ulažu ui šumsku
proizvodnju.


Zastupnici etata ističu, da je prirast nesigurna veličina, koju ne možemo današnjim
metodama, točno izmjeriti- Prirast osim toga izračunavamo unatrag t. j . mjerenjem
i upoređivanjem .drvnih masa staibala ili sastojina prošlih godina- Prema tomu je i
ovako izmjereni, bolje reći izračunani pnirast zapravo rezultat ranije opređmećenog
rada. Nitko ne može sa sigurnošću tvrditi, da će troškovi, koje danas ulažemo-, proizvesti
baš onaj prirast, na koji mii računamo. Na stvaranje prirasta imaju utjecaji i
razni prirodni faktori, koje mi u našim računima ne možemo unaprijed točno predL
vidjeti. Osim toga razlikujemo više vrsta prirasta (prosječni i tečajni,´ godišnji i
periodični), te bi trebalo znati, s kojim prirastom da se ovdje računa. Troškove, koje
ulažemo u šumsku proizvodnju stanovite godine, ulažemo s tom namjerom, da realiziramo
etat a ne prirast;"oni se dakle odnose na etat a ne na prirast. Praktična prir
injena računanja s prirastom dokazi u sukoštednje siječemo manje od prirasta (ili čak manje od prošlogodišnjeg etata), a prirast
nam je ostao isti, morala bi cijena drvu porasti (zbog smanjene ponude). Međutim
uz računanje cijene s prirastom to se ne će dogoditi, jer je cijena ovisna o prirastu,
Ikoji se nije promijenio. Još očitije dolazi do izražaja neumjesnost primjene prirasta
´kod mladih 30—50 godišnjih sastojina. One imaju velik prirast a mail etat, pa bismo
diobom troškova s masoim prirasta dobili prenisku cijenu- Primijenivši tu nisku cijenu
-na stvarni etat, koji je mallen, ne yemo pokriti troškove. Obratno, kod prezrelih sastojina,
koje malo ili nilkako ne prirašćuju, dobili bismo previsoku cijenu. Ukratko:
budući da se cijena drveta na panju primjenjuje na. drvnu masu, koja se siječe, dakle
«a etat, logično, je, da se i troškovi podijele s drvnom masom etata. Ostaje još otvoreno
pitanje, da li treba u /račun uzeti stvarni godišnji etat (u kom slučaju treba cijene
svake godine izračunavati) i´i racionailni godišnji etatt t. j . onaj etat, koji se dobije
"kao prosjek diobom 10 lili 20-gođišnjeg etata na jednake godišnje dijelove, pretpostavljajući,
da se tai 10 odnosno 20 godišnji etat nalaizi u granicama proizvodnih mogućnosti
šuma. Daljnja komplikacija računanja s pridrastom jest pojavljivanje i
obračunavanje disproporcija u troškovima proizvodnje drveta na panju (2) Kod računanja
s etatom te se disproporcije ne mogu pojaviti.


Pitanje računanja s prirastom ili etatom, trebaloi bi još iscrpno raspraviti u našoj
-stručnoj literaturi, da se dođe do konačnog ispravnog gledišta.


Pošto smo diobom troškova sa proizvedenom drvnom masom došli do
prosječne cijene drveta na panju bez obzira na vrst drveća i sortimenat,
treba tu prosječnu cijenu raspodijeliti na vrste drveća i Sortimente. To se
radi na poznati način ponderiranjem i primjenom vrijednosnih koeficijenata
(1). i


Dobivene vrijednosti predstavljaju cijene drveta na panju za sve sorsimente
i vrsti drveća. Ta cijen a drveta na panju, koja odgovara vri jednost
i drveta na panju, mora biti za istu vrst drveća i za isti sortimenat
jednaka bez obzira, gdje se šuma nalazi. To je teoretski ispravno,
ali je u praksi cijena drvetu u šumi, koja je blizu tržišta, viša od cijene


«drveta u udaljenijoj šumi. Razlika u cijeni nastaje zbog razlike u izvoznim
troškovima, koji su najviše ovisni o udaljenosti šume (a u drugom redu
i o kategoriji puta). Kupac drveta na panju kalkulira deduktivnim putem
i u račun stavlja izvozne troškove, te tako dolazi do različitih cijena za
jednake Sortimente raznih udaljenosti od tržišta. Prodavač, vlasnik šume,
premda u stvari ima jednake troškove uzgoja i uprave bez obzira na udaljenost,
mora se ovoj kalkulaciji kupca prilagoditi i ustanoviti »šumsku


277