DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 31     <-- 31 -->        PDF

imajući u vidu podizanje životnog standarda. Kako vidimo, rješavanje
kraškog pitanja može biti samo na jednoj širokoj osnovici, koja može biti
i perspektivna, ali koja postaje putokazom za izradu tehničkih uređajnih
osnova. Na toj činjenici je i u nacrtu referata za pomenutu konferenciju
izrađenom u Klubu šumara Šumarskog društva Hrvatske u Splitu i naglašeno,
da je početak toga rada kod Privrednog savjeta NR Hrvatske.
Naime, 4aj Privredni savjet trebao bi dati osnovne proporcije i perspektivu
privrede za područje Dalmacije time da se poljoprivređno-šumarska
osnova izradi na temelju tih općih proporcija kao osnova poljoprivredna
i šumarske privrede.


Prema naprijed izloženom, po generalnoj osnovi ide se od općenitosti
prema pojedinostima, od cjeline prema dijelu, a opće se dobro pretpostavlja
individualnom (a to je jedna od osnovica socijalizma). Od osnovnih
proporcija cjelokupne privrede ovisi i poljoprivreda i šumarstvo, a
osobito na kraškom području. Prema tome i sastav užih gospodarskih
osnova bit će posljedica tih osnovnih, općeprjvrednih proporcija. Podizanjem
industrije u jednom kraju, mijenjaju se iz temelja i uvjeti za poljoprivrednu
proizvodnju, a i za šumsko gospodarstvo. Zaposlenjem u industriji,
ljudi gube interes za jači rad u poljoprivrednoj proizvodnji, pa i
za veći broj stoke. Na taj način industrija odterećuje pritisak stoke na
degradirane površine, dakle olakšava uspostavu poremećene biološke
ravnoteže i omogućuje progres vegetacije. Praktički to znači, da se kod
okolnog stanovništva smanjuje oporba spram pošumljavanja golih terena
ili melioracija degradiranih šuma. To nam pokazuju primjeri oko današnjih
jačih industrijskih središta. Tako na pr. u okolici Splita ima znatnih napuštenih
(neobrađivanih) poljoprivrednih površina, a za pošumljavanje´ i
melioraciju stoje na raspolaganju oveći kompleksi. Rad u tvornici ili zaposlenje
u saobraćaju i dr. privrednim granama pretpostavljen je poljoprivrednom
radu, a obzirom na stočarstvo zadržan je uglavnom samo
onaj broj stoke, koji je potreban za neposrednu vlastitu potrošnju ili za
eventualno iznošenje mlijeka na tržište. U takvim slučajevima lakše je
preorijentirati današnje isključivo pašnjačko stočarstvo na pašnjačkostajsko,
a u obradbi zemlje primijeniti travnopoljni plodored, pa i pre´r
težno uzgajanje krmnih biljki na ornim zemljama. Industrijska središta
su i dobra tržišta t. zv. sitnog gospodarstva:! povrtljarstva, peradarstva
ili voćarstva, pa će se prema tome moći i lakše sprovesti preorijentacija
poljoprivrede i u tom pravcu, odnosno u tom smislu morat će se izrađivati
plan poljoprivredne proizvodnje. Povrtljarstvo nadalje traži i intenzivniji
rad, dakle i više radne snage, a velikim dijelom može se u tu
svrhu iskoristiti odrasliju djecu i đake;, a time se postižu i bolji odgojni
uspjesi omladine.


Poznavanje općeprivrednog plana omogućit će i realniju izradu detaljne
tehničke osnove, a u stanovitoj mjeri utjecat će i na redoslijed
radova. U okolici takvih industrijskih središta planirat će se pretežno
parkšume, dok će uz druge uvjete pretezat gospodarska šuma (za: drvo
ili povećanje krme kao na pr. melioracija šikara bez povećanja obrasta).
Osnivanje ili proširenje industrijskih središta može biti uvjetom i za prioritet
radova na pošumljavanju, tako da šume budu barem uočljive već
u času oživotvorenja dotičnog industrijskog centra. Bez poznavanja ovih


283