DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 31 <-- 31 --> PDF |
imajući u vidu podizanje životnog standarda. Kako vidimo, rješavanje kraškog pitanja može biti samo na jednoj širokoj osnovici, koja može biti i perspektivna, ali koja postaje putokazom za izradu tehničkih uređajnih osnova. Na toj činjenici je i u nacrtu referata za pomenutu konferenciju izrađenom u Klubu šumara Šumarskog društva Hrvatske u Splitu i naglašeno, da je početak toga rada kod Privrednog savjeta NR Hrvatske. Naime, 4aj Privredni savjet trebao bi dati osnovne proporcije i perspektivu privrede za područje Dalmacije time da se poljoprivređno-šumarska osnova izradi na temelju tih općih proporcija kao osnova poljoprivredna i šumarske privrede. Prema naprijed izloženom, po generalnoj osnovi ide se od općenitosti prema pojedinostima, od cjeline prema dijelu, a opće se dobro pretpostavlja individualnom (a to je jedna od osnovica socijalizma). Od osnovnih proporcija cjelokupne privrede ovisi i poljoprivreda i šumarstvo, a osobito na kraškom području. Prema tome i sastav užih gospodarskih osnova bit će posljedica tih osnovnih, općeprjvrednih proporcija. Podizanjem industrije u jednom kraju, mijenjaju se iz temelja i uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju, a i za šumsko gospodarstvo. Zaposlenjem u industriji, ljudi gube interes za jači rad u poljoprivrednoj proizvodnji, pa i za veći broj stoke. Na taj način industrija odterećuje pritisak stoke na degradirane površine, dakle olakšava uspostavu poremećene biološke ravnoteže i omogućuje progres vegetacije. Praktički to znači, da se kod okolnog stanovništva smanjuje oporba spram pošumljavanja golih terena ili melioracija degradiranih šuma. To nam pokazuju primjeri oko današnjih jačih industrijskih središta. Tako na pr. u okolici Splita ima znatnih napuštenih (neobrađivanih) poljoprivrednih površina, a za pošumljavanje´ i melioraciju stoje na raspolaganju oveći kompleksi. Rad u tvornici ili zaposlenje u saobraćaju i dr. privrednim granama pretpostavljen je poljoprivrednom radu, a obzirom na stočarstvo zadržan je uglavnom samo onaj broj stoke, koji je potreban za neposrednu vlastitu potrošnju ili za eventualno iznošenje mlijeka na tržište. U takvim slučajevima lakše je preorijentirati današnje isključivo pašnjačko stočarstvo na pašnjačkostajsko, a u obradbi zemlje primijeniti travnopoljni plodored, pa i pre´r težno uzgajanje krmnih biljki na ornim zemljama. Industrijska središta su i dobra tržišta t. zv. sitnog gospodarstva:! povrtljarstva, peradarstva ili voćarstva, pa će se prema tome moći i lakše sprovesti preorijentacija poljoprivrede i u tom pravcu, odnosno u tom smislu morat će se izrađivati plan poljoprivredne proizvodnje. Povrtljarstvo nadalje traži i intenzivniji rad, dakle i više radne snage, a velikim dijelom može se u tu svrhu iskoristiti odrasliju djecu i đake;, a time se postižu i bolji odgojni uspjesi omladine. Poznavanje općeprivrednog plana omogućit će i realniju izradu detaljne tehničke osnove, a u stanovitoj mjeri utjecat će i na redoslijed radova. U okolici takvih industrijskih središta planirat će se pretežno parkšume, dok će uz druge uvjete pretezat gospodarska šuma (za: drvo ili povećanje krme kao na pr. melioracija šikara bez povećanja obrasta). Osnivanje ili proširenje industrijskih središta može biti uvjetom i za prioritet radova na pošumljavanju, tako da šume budu barem uočljive već u času oživotvorenja dotičnog industrijskog centra. Bez poznavanja ovih 283 |