DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 33     <-- 33 -->        PDF

prirodno forsirati privredni razvoj u tim granicama. To se napose očituje
u porječju rijeke Neretve ili na prodoru Hercegovine kod sv. Nauma na
more. S ekonomskog stanovišta ti se krajevi trebaju smatrati jednom prirodnom
cjelinom koja nameće i formiranje jedne ekonomske cjeline kod
koje će političke granice pretstavljati samo razgraničenje podjele rada na
izvršenju osnova.


Dr. Zeljko Kovačević (Zagreb):


ZAŠTO DOLAZI PERIODIČKI DO MASOVNIH POJAVA ŠTETNIKA?


Poznata je u šumama i na kulturnom bilju masovna pojava štetnika.
Isto je tako svima poznato, da se neki štetnici javljaju stalno u većoj ili
manjoj mjeri, a drugi se pojavljuju periodički masovno i njih obično za
više manje kratko vrijeme nestaje, pa &e onda nakon većeg ili manjeg
vremenskog razdoblja ponovo pojave. Ovo različito pojavljivanje štetnika
nastojimo protumačiti različitim utjecajima vanjskih faktora ili odnosom
između biotičkog potencijala insekta i resistentnosti
njegove okoline. I ako postoje o tome do danas već ogromne studije, u
kojima se iznose podaci i tumačenja o utjecaju pojedniih faktora na pojavu
insekata, ipak ostaje tu mnogo još nejasnih pitanja, koja čekaju svoje
rješenje. S obzirom na masovnu pojavu štetnika obično se ističe utjecaj
klimatskih prilika, prirodnih neprijatelja i bolesti štetnika, koji u prvom
redu utječu na gradaciju pojave nekog insekta.


Nastaje međutim pitanje zašto se neki štetnici javljaju gotovo svake
godine, te ih uvijek u prirodi nalazimo u većoj ili manjoj mjeri, što ocjenjujemo
po zapaženim štetama s jedne strane, a s druge po broju individuuma
na određenom arealu. Drugi se opet štetnici pojavljuju u vremenskim razmacima,
te dolazi do t. zv. gradacije iza koje ih nestaje. Ta temeljna
razlika između ovih dviju grupa štetnika ima svoje razloge u okolini, u
kojoj insekt uglavnom živi i u njegovoj konstituciji. U onom slučaju gdje
je insekt stalna pojava sa većim ili manjim oscilacijama, znači da je odnos
između njega i vanjskih faktora uravnotežen t, j . stanje odnosno gustoća
populacije ne podleži velikim varijacijama. Tako na pr. jabučni savijač
ili kalifornijska štitasta uš pojavljuju se svake godine, a broj potomaka
zavisi od klimatskih prilika i utjecaja prirodnh nepriijatelja. Vrlo mali
broj individuuma tih štetnika u "jednoj godini predstavljao bi abnormalno
ili iznimno stanje. Naprotiv kod onih štetnika, koji se pojavljuju masovno
periodički, pomanjkanje njihovo nazivamo latencij a i to je kod ovih
štetnika normalna pojava, koja može katkada vrlo dugo trajati. Ima naime
štetnika, koji se po desetak i više godina ne pojavljuju u većoj mjeri već
su vrlo rijetki i ne čine štete. Do masovne i periodičke pojave štetnika
dolazi kod onih vrsta, kod kojih je odnos između njih i okoline
abnormalan ili nepravilan. Utjecaj vanjskih faktora u ovom slučaju nije
jednak, te dolazi do toga da pojedini važni vanjski faktori, koji treba da
djeluju kao regulatori na cUnamiku populacije budu kroz neko vrijeme


285




ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 34     <-- 34 -->        PDF

isključeni i štetnik se razmnaža bez većih smetnja progresivno. Do te
pojave dolazi i kod insekata, importiranih u zemlju, gdje ih ranije nije
bilo.. Dakle kod štetnika, koji se periodički javljaju i kod novo importiranih,
vanjski faktori kroz stanovito vrijeme ne utječu na njihovu populaciju
i oni se ražmnažaiu progresivno, jer su uslovi za razmnažanje
optimalni.


Pojava štetnika i utjecaj vanjskih faktora je kompleksne naravi. Drugim
riječima kod promatranja i proučavanja pojave i kretanja nekog štetnika
treba povesti računa ne samo o velikom broju vanjskih faktora već
i o konstituciji insekta kao i o procesima, koji se u njemu samom zbivaju.
Kao što mogu biti od presudnog značenja različiti vanjskih fatkori, jer o
njima ovisi tok jedne gradacije tako i promjene koje se zbivaju u samom
insektu i ne stoje pod neposrednim utjecajem vanjskih faktora mogu biti
odlučujuće u pogledu prestanka neke zaraze ili gradacije.


U prvom redu na masovnu pojavu štetnika utječe k 1 i ma, a naročito
vlaga i toplina. Klima je često odlučan faktor, koji može izazvati
masovnu pojavu štetnika (na pr. potkornjaka), ali isto tako u razmjerno
kratko vrijeme i likvidirati pojavu. Bilo bi međutim pogrešno
smatrati klimatske prilike najglavnijim faktorom gradacije štetnika. Ako
na nekom terenu dolazi češće do pojave nekog štetnika onda znači da
su prilike na tom terenu takve, da mu je omogućeno stalno ili povremeno
pojavljivanje i da osim klime to pojavljivanje uvjetuju i drugi faktori.


Pored klimatskih prilika na prvo mjesto dolazi hrana , jer je ona
prvi uslov života. Štoviše, znamo da optimalni prehrambeni uslovi mogu
biti jedan od glavnih uzroka masovne pojave štetnika, koji je vezan na
hranu, koja mu je na terenu pojavljivanja pružena u obilju. Kod insekata
uopće, a osobito kod polifagnih mogu se postepeno razviti rase vezane
na stanovitu vrstu hrane pored rasa, koje su u hrani manje izbirljive. Primijećeno
je štoviše, da i oni štetnici koji napadaju različite vrste biljaka
ipak preferiraju jedan rod ili čak i jednu vrstu. Kao što kod ljudi tako i
kod insekata, hrana može biti i preduslov za stanovita oboljenja, a naročito
ona, koja izazivaju patogeni mikroorganizmi. Nećemo se ovdje
upuštati u detaljnija razmatranja o utjecaju hrane na populaciju i trajanje
gradacije kod masovne pojave štetnika, jer će o tome biti govora na drugom
mjestu. Ali jedno možemo kazati, da po našem mišljenju hrana ima
na razmnažanje kukaca mnogo jači utjecaj od klime, jer vodeći računa


o uzgoju kulturnog bilja i šuma mi jnožemo regulirati pojavu štetnika a
prema potrebi njega i isključiti sa stanovitog terena oduzevši mu odgovarajuću
hranu. Uostalom o vrstama biljaka i njihovom broju na stanovitom
terenu ovisi i fauna insekata. Što je broj vrste biljaka veći to je
i veći broj vrste insekata, ali u tom slučaju kod normalnog stanja nema
prenamnožavanja nijedne vrste organizama. Ako se radi o čistim šumskim
sastojinama ili o monokulturama kulturnih biljaka onda je broj vrsta
insekata na takvom terenu manji, ali je prenamnožavanje pojedinih vrsta
česta pojava, što je uslovijeno preobiljem jedne vrsti biljaka. Dakle uzrok
masovnoj pojavi štetnika treba u prvom redii tražiti-u prehrambenim
uslovima.
286
\




ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 35     <-- 35 -->        PDF

Treći faktor, koji ne uvjetuje pojavu štetnika, nego kad dođe do
masovne pojave onda ju on može regulirati odnosno spriječiti, su p r irodni
neprijatelji štetnika, među kojima se ističu mnogi grabež-
Ijivci i još veći broj parasita. Grabežljivci manje ali parasiti mogu u vrlo
>akoj mjeri utjecati na gradaciju štetnika. Samo kod nekim importiranih
i lisnih ušiju imaju prirodni neprijatelji odlučujuću ulogu, te o njima ovisi
pojava štetnika. No u pogledu štetnika, koji se u našim šumama i voćnjacima
periodički masovno javljaju igraju oni manje važnu ulogu, nego
im se pripisuje. Budući da su grabežljivci, a naročito parasiti u pogledu
svoje populacije zavisni o broju svojih domaćina, to se oni mogu pojaviti
u većem broju kao aktivni regulatori neke zaraze samo u slučaju prenamnoženja
štetnika. I ako su oni katkada vrlo korisni i pojavljuju se u
borbi protiv stanovitih štetnika u većem broju vrsta (na pr. gubara napada
preko 150 parasita), ipak nisu se do sada pokazali kao odlučujući
faktor kod prestanka zaraze. Kod nekih štetnika oni su ipak regulator,
koji često ne dozvoljava preveliko razmnažanje štetnika u onim slučajevima,
kada drugi važniji faktori ne mogu doći do izražaja (na pr. kod
potkornjaka). Parasiti igraju mnogo izražajniju ulogu kod štetnika, koji se
stalno svake godine javljaju, jer tu oni direktno utječu na dinamiku populacije
i oni su svakako jedan od vrlo važnih faktora, koji ne dozvoljava
u ovom slučaju prenamnožavanje stanovite vrste štetnika.


Mnogo važniju i za masovnu pojavu nekih štetnika presudn ulogu
igraju patogeni mikroorganizmi. To su oni organizmi, koji izazivaju
oboljenja kod insekata. I ako patogeni organizmi ne mogu u biološkoj
metodi biti praktično primijenjeni protiv štetnika, jer za njihovo
djelovanje mora kod štetnika postojati dispozicija, ipak su oni kao prirodni
faktor za prestanak kalamiteta često najvažniji. Ovdje dolaze do
izražaja neke činjenice, koje treba za razumijevanje utjecaja patogenih
mikroorganizama naročito naglasiti. Većina patogenih mikroorganizama
nalaze se kod štetnika u latentnom stanju kao parasiti, komensali ili simbionti,
pa štaviše danas se znade da je poliedrija kao virusna bolest postala
kod nekih vrsta nasljedna, jer je genetski vezana na dotičnu vrstu.
Tako je na pr. to kod gubara i suznika, pa kad ne bi kod ovih vrsta postojali
rezistentni oblici tih bi vrsta štetnika kod nas nestalo. Kod dudovog
svilca poznata je još od 1948 g. rasa koja podliježe često poliedriji
i takva, kod koje se ta bolest vrlo rijetko ili nikada ne javlja, u koliko
nije došlo do umjetne infekcije.


Patogeni mikroorganizmi na pr. kod gubara, zlatokraja i suznika do


vode redovito nakon izvjesnog vremena do naglog prestanka zaraze. Pre


stanak tih štetnika do sada su uglavnom uvjetovali poliedrija, bakterioze


i parasitičke gljivice i kad takvih faktora ne bi bilo sigurno bi situacija u


našim nizinskim šumama bila mnogo bijednija nego do sada.


Ima još jedan faktor, koji je također vrlo važan za tok neke gra


dacije štetnika, a to je njegova tjelesna konstitucija. Kod


štetnika koji se periodički javljaju predstavlja vrijeme latencije regene


raciju tjelesne konstitucije, nakon čega uslijedi odlaganje velikog broja


jaja i pojava štetnika dobije eksplozivni karakter. Iza toga nastupi već


u drugoj godini postepeno opadanje broja jaja kod pojedinih ženki, što


287




ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 36     <-- 36 -->        PDF

je često vrlo evidentno u godini kulminacije kada je na pr. broj jajnih
legala vrlo veliki, ali broj jaja je znatno manji u pojedinom leglu nego u
prvoj godini progradacije. Drugim riječima u drugoj i osobito u trećoj
generaciji kalamiteta dolazi do postepene degeneracije u funkciji spolnih
organa ženke. Ta pojava može biti uvjetovana unutarnjim procesima u
tijelu samog štetnika, a pored toga mogu na to utjecati i patogeni mikroorganizmi
hrane i klimatske prilike. Ova činjenica uz ostale unutarnje i
vanjske faktore može nam najbolje poslužiti kao tumač zašto dolazi do
periodičkog masovnog pojavljivanja štetnika i do kalamiteta. Kad ne bi
ti faktori igrali tako odlučnu ulogu kod stanovitih štetnika i oni bi se pojavljivali
svake godine kao i neki drugi.


Ovdje smo posve ukratko iznijeli neke poznate i neke manje poznate
činjenice, a drugom prilikom postepeno prikazat ćemo kako pojedini
faktori utječu na neke kod nas inače vrlo poznate štetnike. To će biti
u buduće od važnosti i za samo provađanje mjera suzbijanja, jer uzroci
masovne pojave štetnika nisu svuda jednaki, toikovi gradacija su vrlo
različiti, a faktori odlučni za pojavljivanje neke vrsti mogu biti značajni
za jednu vrstu, ali ne za svaku vrstu, koja se periodički ili stalno na nekom
terenu pojavljuje.


WARUM KOMMT PERIODISCH ZUM MASSENAUFTRETEN
DER SCHÄDLINGE VOR?


In diesem kurzem Referate schreibt der Autor im allgemeinen über die Hauptursachem
der Massenauftreten einiger Schädlinge. Als wichtigste Ursache für das
Ausbrechein einer Kalamität ist die Nahrung und physiologische Konstitution des Schädlings.
Zum Aufhören der Gradation führen physiologische Schädlingsschwäche und
pathogenische Mikroorganismen zu. Binfluss der verschiedenen Faktoren ist nicht für
alle Arten der Schädlinge dergleiche.


Ing. Pavle Fukarek (Sarajevo)


DENDROLOŠKE MARGINALIZE UZ BOTANIČKI PRIRUČNIK


Dr. RADOVANA DOMCA


Krajem pretprošle godine izašla je u izdanju Jugoslavenske Akademije
u Zagrebu knjiga dr. Radovana Domca pod naslovom »Flora«. To
je u stvari ključ za određivanje biljaka, »Flora excursoria«, jedan neobično
važan i potreban priručnik svakoga botaničara. Izuzev »Ključa
za določanje cvjetnic i praprotnio« Dr. A. Piskernikove (koji je nedavno
doživio i svoje drugo revidirano i dopunjeno izdanje), koji je pisan na
slovenačkom jeziiku i osim toga ograničen na područje Florae carniolae,
mi nismo imali ni jedan priručnik te vrste na srpskom ili hrvatskom jeziku.
Prema tome, napore koje je uložio Dr. R. Domac oko obrade materijala
za prvo izdanje ovog priručnika treba naročito pohvaliti. Tom dosta
opsežnom i detaljnom knjigom ispunjena je, jedna osjetna praznina u našoj
botaničkoj literaturi i, umjesto zastarjelog i za cijelo područje FNRJ ne


288