DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 37 <-- 37 --> PDF |
potpunog »Fritscha«, mi imamo sada jedan dobar i koristan priručnik, pristupačan više manje svakom praktičaru koji posjeduje osnovno znanje iz botanike. Nažalost, o ovom priručniku naša stručna štampa nije mnogo pisala,. što uostalom nije nikakav izuzetak, jer se to dešava gotovo svakom našem naučnom djelu. Osim nekoliko kratkih prikaza u dnevnoj i stručnoj štampi, izuzev jedino opširnijeg prikaza Dr. E. Mayera u ljubljanskom »Proteusu«, čini mi se, da se još niko nije detaljnije osvrnuo na sadržaj ove korisne knjige. Ni ja također nemam namjeru pisati neku detaljniju i iscrpniju ocjenu, nego samo nekoliko čisto dendrogeografskih napomena u vezi sa materijalom kojeg sadrži Domčeva »Flora«. Moja je namjera da sa nekoliko napomena, koje knjizi ne oduzimlju ni najmanje od njenog značenja, skrenem pažnju autora na neke nedostatke prvog izdanja. Prema tome smatram da će autor, a i ostali, pravilno svatiti dobronamjernost mojeg pisanja i koristiti napomene kod pripremanja drugog izdanja, koje će svakako uslijediti u skorom vremenu. Odmah u početku moram naglasiti da se slažem sa mišljenjem autora, da bi ilustraoije-dobri crteži rađeni vještom rukom po prirodnom objektu (kao na primjer u Atlasu Thommena, u već spomenutom ključu Dr. Piskernikove, ili u Ikonografiji talijanske i mađarske Flore) — otežavali početniku rad kod determiniranja biljaka i navikli ga da se oslanja više na sliku, nego na pravilno uočavanje morfoloških razlika. Ako se smatra da bi ortež bio u tom slučaju samo kontrola, a tekst opisa putovođa, onda se jedno sa drugim odlično nadopunjuje. Prema tome preporučio bih da se za slijedeće izdanje pripreme i dobri crteži — bilo uz tekst, bio na kraju knjige kao tabele. Time će sigurno izostati i neki, možda opravdani prigovori zbog nedovoljno detaljnih opisa nekih biiljnjih vrsta. Kod obrade materijala o rasprostranjenju pojedinih biljnih vrsta na našem području, autor je morao naići na prilične poteškoće. Vrlo je teško dati neke kratke, a ujedno i jasne podatke o tome, kako je pojedina biljna vrsta zastupljena na šarolikom području FNRJ. Autor se je kod toga morao poslužiti literaturom, koja mu je često i sama davala pogrešne podatke. On se je morao zadovoljiti neprirodnim granicama, više manje administrativne podjele našeg područja, na osnovu koje su i pisane ranije naše Flore. Tako je uzeo kao oznake rasprostranjenja cjelokupna područja Slovenije, Hrvatske (uključujući tu i Slavoniju i Dalmaciju, Istru i otoke), Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Srbije i Makedonije. Kod vrsta koje pretežno ili isključivo rastu u Mediteranu dao je oznaku »sredozemno područje « i time nastojao ispraviti previše široko obuhvaćeno područje Hrvatske. Međutim, možda bi bilo točnije i korisnije, da se područje FNRJ podjeli u nekoliko manjih suvislih flocnih oblasti. Svakako bi bilo bolje, da se je područje Hrvatske raščlanilo na Istru, Slavoniju, Hrvatsku (možda i posebno Hrv. Primorje) i Dalmaciju. Isto to važi i za Bosnu i Hercegovinu, jer se na tom području — ograničenom neprirodnim granicama — nalaze različite biljne oblasti (Sjev. Bosna, koja je sličnija Slavoniji, Dinarske planine sa florom sličnom Velebitu i Južna Hercegovina, koja se gotovo ničim ne razlikuje od područja Dalmacije). Za područje Srbije ova stvar je još očiglednija. Tu imamo s jedne strane Vojvodinu sa stepskom florom, zatim Sumadiju i konačno područje Kosmeta sa visokim planinama i prelazima 289 |