mmi.i*wm itu $wm[^mMmmmmmwmmmmm
Za vrstu Q. comi er ta Kit., ne ,bi na odmet bilo dodati sanomime Q. hungarice
Hub. i Q. For a ine to Tnore^ jer se i pod tim nazivima često spominje.
Posljednji naziv još k tome ima prioritet ispred ostalih.
(Od stranih vrsta hrastova trebalo bü obraditi bar Q. boirealis Sairg. (Q.
rubr a Duroi non L.) — crveni hrast, brzorastuću vrstu koju virio često susrećemo
u našim parkovima.)
(Kod roda Juiglaims L. trebat* Ibi možda ob rađati i strane vrste koje se kod
nas dosta često sreću
J. cinerea L. — sivi orah. Rodovi Carya Nutt. i Pterocarya Kunth. su potpuno
izostali, a moglo bi s© diskutovatii, da li je to dobro) i korisno. Vrste fe ova dva.
roda su neobično rijetke i u našim parkovima, a gotovo dai ih izuzev Slovenije, i nema
u šumskim kulturama, gdje im je pravo mjesto. Obzirom na svrhu zat koju je pisana
»Flora excursoria«, možda je potpuno opravdano fcostavl jam je ovih rodova.)
Kod roda P opuII1 us L. izostala je naša domaća vrsto: Poptulus canescens.
Sm. — križanac između bijele topole i trepetljike. Naziv za vrstu P. virginiana
Fouig. možda nije dobro odabran. To je opće poznata kanadska topola — koja pod
tim, nazivom obuhvata čitav niz različitih euroameričkilh križanaca, od kojih su neki
postali vrlo rado uzgajane brzorastuće vrste za pošumljavanje i drvorede. Bolji bi
naziv bio P. m oni li f era Ailt. (kojj je uzet kao sinonim), a kao sinonime označiti
»(P. canadensis Mich, i P. del to i des Marsch.) Međutim, po pitanju sistematske
klasifikacije mnogobrojnih euro-američkih križanaca topola nije još ni danas
postignut sporazum, te ´bi možda trebalo: opisati ne jednu, nego nekoliko vrsta koje
ae kod nas uzgajaju.
U pogledu tretiranja P. italic a (Duroi) Mnch. (j= P. pyramidalis L.) —
jaiblana, kao posebne vrste, potrebno! je naglasiti, da se u novijoj literaturi ne smatra
posebnom vrstom, nego varietetom ome topole (P. nigra var. pyramid a lis
Spach.)
U porodici Moraceae izostao je rod B rous some t i a L. Her., sa vrstom
B papyri f er a L´Her., — dudovac, koju bi trebalo» obraditi jednako tako kao što
je obrađena i M a c 1 u T ai a u r a m t i a c a Nutt.
Kod roda Celtfis L. treba dodati i vrstu C. Ton rm ef or tii Lam. (sa listom
pustenim sa donje strane i pri osnovi nešto sfcoliko urezanim, te sa žutim plodovima),
koja se kod nas od prirode nalazi u Dalmacijii i Hercegovini, a možda i u´ primorju
Crne Gore. Isto tako treba dodati i treću vrstu C. oc ci den talis L., koja je
porijeklom iz sjeverne Amerike i kod nas se uzgaja u drvoredima´ (Mirogoj u Zagrebu,
okolina Beograda, Vojvodina).
Kod roda Ar c eu t hob li u m M. Blieb., odnosno kod vrste A. oxy cedri (DC)
M. Bieb., kao i kod vrste Viscum album L. i V. laxuim Boiss. treba dodati
raeprostranjenje i u Crnoj Gori.
Kod roda Plata n us L. trebalo b,i možda dodati i vrstu P. ac er if oll a
Willd. za koju mnogi smatraju da je križanac između aizjijske i "američke platane. To
je doduše učinjeno u primjedbi, ali bi bilo bolje dati i opis križanaca. Kod vrste P.
Oriente lis L. treba svakako označitii, da je domaća u Makedoniji (i da se
kultivira na ostalom području).
Kod vrste Euphorbia dendroides L. treba dodat; i rasprostranjenje
i u »BiH«, jer je ima na stijenama uz morsku obalu između Neuma i Kleka, a to
područje, kao što je poznato, obuhvaćeno je i; o Beck-ovoj »Flori Bosne j Hercegovine«.
Vrsta Buxus sempervirens L. nije samo »kultivirana i podivljala« na
našem području, nego raste i od prirode na području Makedonije,
(Prije porodice Lauraceae trebalo bi unijeti porodicu Magno li ac e a e.
i to možda me toliko zbog roda M a g n o I i aj L., koji obuhvata niz vrsta parkovnog
drveća, koliko zbog roda Llir iod e nd ron L., sa sjeverno-aimeričkom vrstom L.
tulipitcra L. koja je vrioi česta u parkovima i nasadima, a lima i veće šumarsko značenje.
(Bar je toliko značajna kaoi i Mahonia.)
Kod roda Tamarix L. izostala je pontska vrsta T. tetiandra Pali. koja
kod nas raste u Makedoniji. Izostao je i rod Myricari a Desv., kojeg bi trebalo
uspostavitin zbog vrste M. germanica Desv. (Tamarix germanica I».)»
raširene kod nas u Sloveniji i Hrvatskoj (okolina Samobora).
Posebno pitanje pretstavlja rod T i H a L. Od vrsta koje su utvrđene u Bosni
i Hercegovini (vidi Maly-eve radove) treba još pribrojati i sledeće: T. caucasic a
Rupr., T. rubra DC, T. ps endo rubra C K. Schneider i možda T. vulgaris
Hayne, (T, corinthiac a Bose . — prema1 Bormiilleru — raširena u Makedoniji)
293
|
