DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 42     <-- 42 -->        PDF

* kod T. flava Wolny trebalo je označiti da je onia križanac od T. pscii dorn
b r a. var. corinthiaca T. cordata. (Prema tome, kad smo već imali križanca
onda bi morali tražiti i njegove roditelje). T. pseudorubr a C. K. Schneider
sigurno nije raširena samo u BiH , nego će imati vjerovatno isto raširenje kao i T.
flav a Wolny, dakle: »H. BH. Sb. CG.«?
Iza roda A i 1 a n t h u s Desf. treba dodat; ii rod M e 1 i a L. sa vrstom M.
azedarac h L. — očenašica —, koja se često nalazi u drvoredima i parkovima
(pa i podivljala) na našem Pdmorjiu.


Iza roda Rhus L. treba umetniutj; porodicu Sapindaceae, rod Ko el reute
H a Laxm. sa vrstom K. paniculata Laxm., za koju vrijedi isto ono što je
naprijed rečeno za Liriodendro n ili koju drugu stranu dekorativnu vrstu.


Od važnijih stranih vrsta iz roda Acer izostao je A. dasvcarpum Ehrh-,
« od domaćih A. hyrcanum Mey., a zaj A. Heldreichij triba dodati raiprostranjenje
i u Makedoniji.


Za vrstu Aesculus hippocastamum L. treba brisati spontano pridolar
žcnje u Crnoj Gori.


Čičimak ili žižulja — Zizyphus jujuba Mili. kod nas je na području
Primorja samo kultivisan ili podivljao, te mu se ne bi mogla dati oznaka rasprostranjenja:
«H. CG. (i kult.)« nego »kultiviran i podivljao u sredozemnom području —


H. CG.«. Vrsta PoiHurus aculeatu s Lam. — čalija — raširena je i u Makedonjii,
4L da li je ima samonikle i u Srbiji nije sigurno. Jovanova´ć spominje samo- kultivirane
primjerke.
Iza roda Amelanchier Med. trebalo bi dodati d rod Eriobotrya Lind.
8a vrstom E. japonic a Lind. (Mespilus japonica Thunb.) — japanska
mušmula, — koja se kod nas u primorskim krajevima mnogo uzgaja kao voćka.


(Poslije roda Ribes L. treba možda dodati; i porodicu Pittosporaceae
i rod P ii 11 o s p o r u m Banks, sa vrstom P. T o b i r a. Dryand.) ,
Kod vrste Prunus laurocerasus L. treba označiti kao prirodno rasprostranjenje
»Sb (Oštrozub)«, dok za ostalo područje može važiti podatak »kult.«.


Kod roda G 1 e d it s c h i a L, treba ispravit; »lapsus« slagara za vrstu »p s e-
u d o a c a c i a«, a staviti »t r i a c a n t h o s« L. »Ovde je izostao važan rod S o p h o r a
L sa vrstom S. japonic a L. iz Istočne Azije, koja se kod nas susreće mnogo
češće, nsgo neke druge vrste koje su navedene.


Za vrstu Cere is siliquastrum L. — judimo drvce — stavljeno je rasprostramjenje
»sredoz. podr. H.« Ona je međutim vrsta kultura i parkova, (premda na pr.
kod M. Rikli-ai nalazimo podatak da joj se zapadna granica rasprostranjenja nalazi
ma Jdranskim obalama) , a osim toga kultiviiše se i na području Hercegovine i Crnogorskog
Primorja. Prema tome trebalo bi izmijeniti podatak i stavitj »kult. na sdeoz.
podr. H. BH. i CG.« Ovdje bi trebalo dodati i rod An a gy ris L. sa vrstom A»
fo e t i d a L., koja prema Aniću raste na dalmatinskom otoku Čiovu i po makedonskim
kamenjarama.


Kod roda Colu tea L. uz našu pucalinu i grohotušu C. arbor esc ens L.,


— koja raste po primorskom i kontinentalnom kršu, u šikarama toplijih prisojnih
strana, treba dodati i vrstu C, melanocali x Boiss. et Heldr., koja, prema Aniću
raste u visokoplan´inskim predjelima Makedonije.
Vrsta Sarothamnus seopariu s Koch, obuhvaćena je u rodu Cytisus


L. kao C. seopariu s (L.) Lk. Za nju je označeno rasprostranjenje i u BiH. Koliko
je namai poznato, ona raste u okolini Sarajeva na pad´mama Trebevića i Igmana, gdje
je međutim bila nekada zasađena (slično kao i UII e x e ur o p a e u 3 L.), kao
hrana za divljač i sada raste podivljala. Da li je ima i spontanog porijekla, to ne bi
mogao tvrditi. (Vidi i Beck: Flora BiH. III. 1923.)
Ovdje je izostao važan rod Calycotom e Lk. — kaipinike — -sa vrstama Cinfestai
Guss. i C. villosa Lk., koje su raširene u Dalmaciji i od kojih prva u
proljeće svojim intenzivno žutim cvjetovima, daje poseban ukras padinama Srđa kod
Dubrovnika.


Kod rasprostranjenja vrste Petteria ramentacea (Sieb) Presi, treba
.brisati podatak »SB«, jer je nema na tome području, a dodati podatak »sredozemno
područje«, iako ona svojim arealom ulazi i nešto dublje u kopno.


Od vrsta roda Daphne L. trebalo bi (prema Aniću) dodati D. gnidium


L. sa rasprostranjenjem u južnoj Dalmaciji, a prema Bečku i Daphn e devide a
Schreb. sa rasprostranjenjem u Hercegovini.
294