DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 48 <-- 48 --> PDF |
bukvu, koja pripada istoj sistematskoj grupi kojoj hrast i bijeli gmb. Drži tu mo gućnost vrlo važnom. Za operativu su najinteresantnije mjere obrane, koje je predložila komisija,, sastavljena od dr. Gäumann-a, dr. Fischera, dr. Etter-a<. Istaknuto je, da su mjere obrane u SAD poduzete prekasno i da iz toga treba, da izvučemo pouku, jer su, obzirom na momentalno .raširenje u Tessinu, sve mjere, pravilno, provedene u mogućnosti, da postignu bitan upsjeh t. j . sprečavanje proširenja zaraze. Stoga donosom te mjere nešto opširnije. 1. Mjere za usporavanje širenja. Dijele ih u mjesno (a) ii regionalne (b). a) Treba pozvati šumare i vlasti u kantonima, gdje se uzgaja kesten, na suradnju» upoznati iih predavanjim« { plakatima sa izgledom i opasnošću bolesti. Svaika općina da osnuje _ komisiju, koja treba, da dvaput godišnje za vrijeme vegetacije pregleda sve kestenike, označiti sumnjiva stabla i javiti o njima šumariji. Sva dosad utvrđena žarišta tokom zime 50/51 posjeći., i to, sva bolesna stabla, bez obzira na stanje bolesti. Srušena ise stabla moraju u roku od 7 dana odstraniti (jer gljiva još jače sporuiffa na oboreraim stablima). Budući da će to privatne posjednike dosta koštati, preporučuju malu odštetu. Dozvoljavaju prevoz vozom ili kamionom materijal do 10 em promjera, do tvoirnice tanina ali ovu treba obvezati, da taj materijal drži odijeljeno od ostalog ii da ga preradi u roku od 7 danai i da plati odštetu za skidanje, i spaljivanje kore na stovarištu tvornice (a, nikako u samoj šumi). Teže je riješiti pitanje gorivog; drva (grama), i predlažu da vlasnici u koliko ih ne pole u ugljen, sve graine pažljivo saberu, odmah odvezu i spreme pod krov (jer se tada drvo osuši i /gljiva ne može fruktifioirati) i da sarv ostali neuporabljivi materijal na licu mjesta .spale. Radi . tehničkih poteškoća (opasnost požara!) ostavljaju pojedinim općinama odluku, da li će one pamjeve, .gdje zaraza ide do razine tla, polijevati petrolejom i paliti (gljiva se .nalazi samo. u perifernim dijelovima i tako je vatra uništi). Sve te mjere ne će -iskorjeniti bolest, jer se spore E. p. šire zrokomi, a bolest se prepoznaje tok nakon, fruktifiikaoije sa sigurnošću, b) Imaju svrhu, da spriječe unošenje bol#sti južno i sjeverno od žarišta, predlažu zabrane uvoza kestena iz Italije, Sparni je i SAD, te zabranu izvoza iz Tossina u ostalu Švicarsku biljnog materijala, plemkj i mladih kestena. Ističu, da će n te .mjere sauno usporiti širenje, ali ćemo kroz to vrijeme steći iskustva. 2. Istraživanje parasjtskih ´ bioio.ških svojstava E. p. u prvom redu pitanje autoktonostj rase, o njezinim biološkim svojstvima, prilagodbi na klimu, agresivnosti prema kestenu, hrastu i t. dl Koja. su joj biološka j parazatoioska svojstva i koje zaključke možemo iz toga izvući? Koje sve vrste napada? Da li «u Caistanea, vrste i selekcije, uzgojene u SAD, i u Tessinu otporne? Da li su u Tessinu\ napadnute vrste, koje. E. ,p. napada u SAD i Italiji? Prelaža li nai bukvu? Da li isu selekcije i uzgoji kestena švicarskog šumarskog instituta u Tessinu otporni? Pokuse sa bukvom treba provoditi u žarištima. 3. Selekcija resistentnih rasa unutar tesinskog kestena j uvoz novih vrsta, i selekcija kestena. Do sada su se u SAD i Italiji neke japanske i kineske vrste pokazale kao praktično, otporne; gljiva ih napada, alj je brzo lokalizirana. Pošto, je taj materijal genetski neujednačen, treba ga u Tessinu ispitati u pogledu mogućnosti uzgoja, jestivosti i otpornosti prema E/ p. To ista vrijedi i za amer. selekcije. Ističu, da treba obratiti pažnju na ev. pronalaženje otpornih lokalnih rasa ili individua, koji bi mogli poslužiti .kao podloga ili plemka. U SAD je poslan službenik švie. šum .instituta, da se upozna sa načinom rada, budući da tamo postoji .iskustvo od 30 g. 4. š u ms k o - u z go j n e mjere smatraju pogreškom jednostrane čiste satstojiine kestena u Tessinu, kao i vrlo ekstenzivni način korišćenja, ikoji već traje 400 g., što je sve dovelo do fiziološke prediispo.zi´öije j povećane osjetljivosti. Rješenja predlažu ovako: a) Za svaku će općinu šumarski organi utvrditi, koliku površinu treba da zauzima kesten, a da budu zadovoljene potrebe ljudi, životinja ii industrije tanina- Sadiit će se vrste odnosno sorte i selekcije, za koje ise utvrdi, da´ su otporne. Proizvodnju sadnoig materijala preuzet će državni šumarski organi. b) Kantonalni Šumarski organi će utvrditi, koje se vrste odn, sorte isplati uzgajati kao nisku šumu. Sa epidemiološkog gledište treba nisku šumnu što. manje uzgajati, jer su u njoj bolji uslovi za bolest, manje se na njih pazi, te će biti stalan izvor infekcije i ovako nove vrste i sorte .nisu imune, nego saano reisfetentne. Sadašnje niske šume kestena čim propadnu treba zamijeniti visokim. Kolje će dati ariš i smreka. 300 |