DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1952 str. 49 <-- 49 --> PDF |
a forsirati jasen, lipu, johu i brezu namjesto kestena. Manju površinu pretvoriti vt pašnjak sa, rjeđim arišem. c) Površina, sa koje će se odstraniti) kesten, prebaciti u mješovitu šumu, koja odgovara staništu. To će se moći tek onda, kad bude utvrđeno, da li su hrast i bijeli grab otporni (jer omi dolaze najviše u obzir za pošumljivanje). To će trajati barem 3 godine. Na zaraženim mjestima, gdje: će biti kesten dskrčen ti zimi 1950/51., odmah vršiti pokuse sa arišem, smrekom, lipom, jasenom, johom, voćem (orah. kajsija, kruška), te ev. pretvaranje u pašnjak (sa gnojenjem). Sve šumsko-uzgojne mjere od a:—c treba provoditi brzo i rigorozno, da se izbjegne zakorovljenje i erozija. Budući da se radi o općoj stvari švicarskog šumarstva, predlažu, da država snosi glavni dioi troškova, jer će oni biti ogromni, pa se ne može zahtijevati, da ih snose privatnici. Kao što» je država doprinijela svoj dio kod suzbijanja slinavke i šapa, koja je izbila u nekim kantonima, a u interesu švicarskog stočarstva, tako i ovdjei u interesu švie.. šumarstvo treba da isto učini. Radnja je popraćena odličnim, slikama ove bolesti. Dr. Kišpatić Josip Naval Stores International Year Book. 1951. Izdanje H. L. Peamce Publications. New Orleans, La, USA. Cema 3 dol. Strana 106. Ova- poznata edicija donosi pregled proizvodnje smole odnosno njenih derivata kolofoam il terpenbinskog ulja za skoro ceo. svet za period 1942. do 1950. godinu. Karakteristično je da se navede za ta dva najosnovnija proizvoda, da im jeprodzvodnja 1950. godine u odnosu na 1949. godinu povećana za prvi proizvod za oko 21.0001 tona a za» drugi oko 2.400 tona. Stvarno povećanje je veće jer proizvodnja u nekim evropskim državama i nije obuhvaćena u ovoj publikaciji (Jugoslavija, Bugarska, SSSR). Dat je detaljan prikaz proizvodnje naročito za USA, Francusku, Portugal, Spandju* MeksSiko, Grčku ,; Japan, na koje države otpada skoro 90°/o od. svetske proizvodnje. Takođe su izneti j podaci za izvoz i uvoz za pojedine države. Tu vidimo da smo u toku 1950. godine uvezli iz USA bolofona1 oko 900 tona a terpentinskog ulje oko 240 tona. Te godine domaća proizvodnja smole je iznela 1.263 tone, t. j . dobijeno je kolofona oko 850 tona a terpentinskog ulja oko 210 tona. Budući da su drugi načini dobijamja ovih proizvoda kod nas (na par. puteni suve destilacije ili ekstrakcije borovine, kod proizvodnje sulfatne celuloze od smolovitih četinara) beznačajni i ostaje »mokrenje kao riajvažniji način, to ako uzmemo potrošnju u toku 1950. godine, onda nam je potrebna proizvodnja od oko 3.000 tona smole godišnje. Obzirom da je proizvodnja smole, odnosno njenih derivata u suseđnoj Grčkoj u stalnom porastu (godine 1951. dobijeno je oko 18.500 tona» smole) to´ i naš novi trgovinski ugovor predviđa pored ostalog uvoz kolofona i terpentinskog, ulja iz ove zemlje. Nesuimljivo sa daljnim razvojem naše hemliske idustrije potrebe u kolofomi i terpentinskom ulju će se povećavati. Tako na pr. Švajcarska, zemlja sa, osobito razvijenom hemiskom industrijom, uvezla je u toku 1948. godine kolofona 3.955 tona a terpentinskog ulja 3.321 tonu. Ovo nam nalaže potrebu da se racionalnom industri skom smolarenju kod nas posveti još veća pažnja, postavljajući ga na jednu solidnu i trajnu osnovu. B. Pejoski 301 |