DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Ing. Zdravko Čadež (Zagreb) HRASTOVE ŠIŠKE KAO BILJNA ŠTAVILA Uvod Veliki je broj biljaka u kojima imade štavnih tvari. Unatoč tomu, do danas se upotrebljava relativno mali broj biljaka za industrijsko kori štenje trijeslovine, Sirovinske baze u svijetu najvažnijih biljnih štavila, nedovoljne su za podmirenje svih potreba sadašnje primjene. Stalno se ispituje kako da se proširi broj vrsta biljnih sirovina za dobivanje trijeslo vine. Na tome se naročito radi u zemljama umjerenog klimatskog pojasa, u kojima štavne sirovine sadrže mnogo manji procenat trijeslovine nego u tropskim i suptropskim zonama. Glavni je razlog da se neke vrste biljaka ne koriste za proizvodnju trijesllovine njihovo siromaštvo! na sadržaju štavnih tvari. Ekstrakcija sirovina s malim procentom trijeslovine nije rentabilna. Mogućnosti jeftine proizvodnje sintetskih štavila isključuju upotrebu svih »siromašnih« biljnih sirovina. Imademo također bogatih sirovina s trijeslovinom, koje daju prvoklasne ekstrakte, ali se nalaze na prirodnim staništima u ograničenim količinama, premalenim za alimentaciju industrije. Nadalje, neke bogate sirovine, koje su odlične za direktnu stavu, daju u tvornicama tanina ekstrakte loše kvalitete. Od najvažnijih biljnih štavila na svjetskom tržištu nalazimo danas samo slij-edeće vrste: od kore . . 7 vrsta ekstrakta od (lišća . . 2 „ „ od drveta . . 6 „ „ od korijenja . 5 „ ´„ od plodova . 6 „ ,, : od izraslina . 2 „ „ U ukupnoj potrošnji biljnih štavila posljednje mjesto zauzimaju »izrasline «. Pod tim imenom obuhvaćene su š i š k e i b a b u š k e, Šišk e se naročito sakuljaju i upotrebljavaju za stavu u balkanskim zemljama i na Bliskom Istoku. U našoj zemlji zauzimaju dosta važno mjesto u industriji tanina i kože, Šiške su naša najbogatija domaća sirovina po sadržaju trijeslovine. B a b u š k e nisu kod nas postigle nikakav značaj u štavljenju, jer se ne mogu osigurati potrebne količine za industriju. One se upotrebljavaju u manjim količinama za dobivanje tanina u medicinske svrhe, u proizvodnji tinte, boja i t. d. Tanin, kojim se imenom često nazivaju biljne trijeslovine, je štavilo koje se dobiva iz babušaka. Babuške ili bobuške, kako ih naš narod zove zbog oblika bobe većeg ili manjeg promjera, su kuglaste šiške, koje nastaju na listovima, pupovima i plodovima raznih biljaka, U ovom članku osvrnut ćemo se samo na šiške, koje nastaju ubodom osa šiškarica (Cvnipidae) u mlade plodove naših hrastova lužnjaka, kitnjaka, cera, medunca, makedonskog hrasta i crnike (Q. pedunculata, Q. sessiliflora, Q. cerriis, Q. lanuginosa, Q. macedonica i Q ilex). 312 |