DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 17 <-- 17 --> PDF |
^^r^^^mv^^.^r^^^^^^^^ ^. prije treba pregledati periferna i slobodno stojeća stabla. Procjena se vrši iz daljine i pomoću dalekozora. Sama procjena bit će lakša, ako se raspolaže sa potrebnim botaničkim, entomološkim i klimatskim podacima za dotičnu sastojinu, odnosno kraj. Najbolji urodi šiške su u hrastovim sastojinama starosti od 60—150 godina, kod obrasta 0.4. — Prosječno se uzima, da kod punog uroda može biti po hektaru oko 250 kg. suhe šiške. Sa većom starošću i obrastam sastojine, urod pada. Sa pouzdanim podacima o tome, do danas, ne raspolažemo. Kao godišnji prosjek, možemo uzeti, za naše plodonosne hrastove šume, 30—50 kg. šiške po hektaru. Sakupljanje šiške, čim počne šiška otpadati sa drveća počinje i njeno sakupljanje. Šiške otpadaju prije žira. Prve počinju opadati obično već početkom mjeseca rujna. Kao pravilo važi, da sakupljanje traje dokle to vrijeme dozvoli. Najbolje je, ako se šiška sakupi prije nego pokisne. Vrijeme trajanja njenog opadanja ovisi o brzini dozrijevanja. Najkasnije do konca listopada otpadne sva siška. Kod dobrog uroda može se svakog drugog dana ponavljati sakupljanje na istoj površini. Sakupljači idu u redoviima kroz šumu i kupe šišku sal zemlje, rukama ili pomoću raznih alata, a zatim se stavlja u košare ili vreće i nosi na određena salbiiraMšta, gdje se vrši daljnja manipulacija. U predjelima prosječnog uroda, vješti radnici sakupe dnevno 20—25 kg suhe šiške. Kod dobrog uroda, taji se učinak penje na 35—40 kg. Uspjeh sakupljanja ovisi o organizaciji nakupne mreže. Sabiranje se vrši na najširoj bazi. Iz tih razloga potrebno je dobro poznavati prilike i ljude, provesti kooperaciju, od najviših do najnfižih jedinica, vlasti, ustanova, udruženja, organizacija i pojedinaca. Na svakom većem sabiralištu, potrebna je jedna osoba zbog agitacije, davanja potrebnih uputsitava, osiguranja ambalaže, preuzimanja i isplate. Davanje pismenih upustava i direktiva u tom pravcu nije se pokazalo uspješno. Najbolje je, ako je direktni potrošač (tvornica) u izravnoj vezi preko svojih pretstavnika sa sakupljačima. Manipulacija šiškom 1. Sušenje i čišćenje šiške. — Kada je šiška sakupljena, mora se sušiti i čistiti od nepoželjnih primjesa. Svježa sakupljena imade znatan procenat vlage (50°/o), te je treba prije otpreme i uskladištenja osušiti, da ne bi došlo do kvarenja. Kod čišćenja treba odstraniti sve strane primjese, koje su pokupljene prilikom sabiranja. To su najčešće grančtiice, lišće, ostaci žira, zemlja, pijesak i t. d. Šiška koja je sakupljana pomoću raznih alata, imade naročito puno nečistoće. Šiška brana rukom mnogo je čistija. Sušenje i čišćenje se obavlja istovremeno. Ti radovi se vrše odmah nakon sakupljanja. Najbolje je, ako se to obavi u samoj šumi ili u neposrednoj blizini mjesta berbe. Šiška se donosi (ili dovozi) svaki dan, kakoi je sakupljena, na određena mjesta za sušenje i čišćenje. Sušenje se obavlja u raznim hambarima i šupama ili na otvorenim, suhim ocjednim i čistim prostorima, te na tkz. »mostovima« provizornim podovima od dasaka. Sva ta mjesta moraju biti izložena suncu i vjetru. Šiška se tu meće u debljani od 10—15 cm i dnevno se više puta prebacuje s lopatama, vilama ili drveniim štapovima. Prebacivanje se vrši od jednog kraja prema drugom u suprotnom pravcu vjetra. Time se vrši sušenje šiške, 317 |