DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 27 <-- 27 --> PDF |
tlo s obilnim hranjivima, ti kojem se korijenje može dovoljno da raširi i nađe dovoljno mjesto. Po parkovima i drvoredima treba zemlju oko mlad h brijestova prvih godina nakon sadnje, nekoliko) puta izmijeniti. Oko tih stabala treba što dulje održavati nisku ogradu (pelter), da bi se -time olakšala i-izmjemal zemlje i omogućio pristup vode i u njoj rastopljenih hranjivih tvari. Na kraju prošlog stoljeća nastojalo´ se, da se po pariškim bulvairima d parkovima brijestovi izravno zaštite od napadaja potkornjaka na taj način, što se s debla skinuo površinski sloj kore; to je u pojedinim slučajevima dalo dobre rezultate. Pri toj su se Ra t zeb u r g o v o j metodi slojevi kore ispresijecali: rezovima tako, da se razbio sistem prohoda insekatai. Nakon toga se duž debla i duž glavnih grama skinula, stara kora u prugama. Na taj se macin ubrzava cirkulacija sokova, a stara skolitidima povoljna kora zamjenjuje se novom, svježom karam. Taj je postupak vrlo skup-, pa se može primijeniti sarooi u parkovima i drvoredima. Osim toga, i pored velikog opreza, koji ta metoda zahtijeva, ipak se dogodilo, da su i stabla, s kojima se tako postupalo, propala ästo tako brzo kao i onda kad lilh je napao, potfcornjak. Nördiingei r 1884. tumači, da je uspjeh te metode mogao biti povoljan samo onda, akoi se ona izvela za vlažna vremena. U tom je najime, slučaju u preostalom dijelu pruga kore — znatno porasla djelatnost sokova, tako da je drvo moglo da do idućega sušnog razdoblja na svim svojim, prugama bez kore stvori novu koru i time se spasi. Nadođe li suho vrijeme, pa suša duže potraje, onda se od takve operacije krošnja i deblo još jače isuše, potkornjak ipak drva napadne, pa se ugibanje još i ubrza. Spomenuti autor preporučuje, da se limvazuje potkornjaka, koje se ponavljaju u toku više godina, suzbijaju lovnSm stablima. Takva se stabla, četiri sedmice nakon što potkornjak u njima odloži jaja, otkore, a kora s iliičmkama spali. Alt u m god. 1889. preporučuje, da se: s tablai, kojima su isel počeli sušiti vrhovi, pokušaju spasiti tako, da im se odrežu vrhovi, ali na taj način, ,da se rez izvede kroz potpuno zdrav dio stabla, nekako1 neposredno iznad najviše zdrave f/rane, kojia se još nalazi potpuno pod liistoim. Plohu prereza treba premazati katranom. Autor drži da se ovakvim postupkom gdjekoje stablo može održati u sastojinii još dulji niz godina, što može za gospodarstvo biti cd izvjesnog značenja. Eckstei n 1904. drži, da se lovna stabla i lovne grane mogu uspješno primijeniti saimo u slučajui, ...´ kornjaš još mije napao veći broj stabala. Dallje isti autor tvrdi, da se premazivanjem stabla mogu spasiti samo na taj macin, ako sloj onog sredstva, kojiim se stablo premazuje, bude debeo nekoliko milimetara, pa ako se i deblje grane premazu. Iz oviiih nekoliko primjera i preporuka vidimo, da se prije nastupa, sadašnje epidemije ugiibamja brijestova vodila intenzivna bomba, da se očuvaju brijestovi po drvoredima i parkovima. Zaštita brijestova po sumarna bila1 je ograničena na brzo uklanjanje bolesnih brijestova, iz sastoj i n a i na rušenje lovnih stabala, jer su, druge metode bile razmjerno skupe i jer se u prostranim šumama u kojima brijest dolazi u smjesi, pojedinačno ili u međusobno razdalekim i odvojenim skupinama, praktički nisu mogle provesti. Neke su se od tih metoda, bez obzira na uspjeh, nastavile pirimijenjivati u parkovima . drvoredima i nakon nastupa epidemije, Tako je na pr, od 450 brijestova crikveničkog parka od god. 1925. do 1947. oboljelo 160 stabala. Rezanjem osušenih grana s tih oboljelih stabala pošlo je za rukom da se do danas spasi 25 stabala, t. j . oko 15%. I Škori ć (14) preporučuje rezanje zaraženih grana, ali samo u slučaju, ako bolest još nije dosegla donji dio grana i prešla u deblo. Takve grane treba odrezati do zdravoga u nezaraženoga dirveta i odmah spaliti. Da bi se spasili brijestovi, kojima su se osušile pojedine grane, napadnute od holandske bolesti, američke upute iz g o d, 1943, također preporučuju, da se takve suhe grane odrežu. Dalje napredovanje bolesti može se zaustaviti samo onda, ako smo mogli bolest utvrditi 327 |