DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 29     <-- 29 -->        PDF

potkornjaka, glavnih prenosilaca te zaraze. Jedan od osnovnih profilaktičnih
mjera jest ta, da se sva stabla, koja pokažu i najmanji vanjski
znak, da su zaražena holandskom bolešću, što prije iz sastojine uklone.
Sječom pojedinih oboljelih stabala izvodi se preventivna prebirn
a s j e č a. Kod jakih zaraza, kada se tom sječom potpuno razara
struktura sastojina, predviđa se, da se takva sastojina posječe čistom
sječom. Provode li se takve sječe u vrijeme vegetacije, treba brzo´ paliti
svu ikoru, iverje i sve drugo otpadtke po sječinama. U zimskim je mjesecima
dovoljno, da se sa zaraženih stabala skine samo kora. Ali, kada
koru i palimo, preporučuje se, da se mjesta, na kojima se vrši skidanje
kore, poprskaju otopinom paradiklorbenzola u petroleju. Osobito strogo
treba paziti da se u šumi dl i na rubovima, šuma ne ostavlja suho granje.
Sva bolesna stabla, posječena u razdoblju od 15. aprila do 1. septembra,
treba potpuno izraditi, a sve izrađeno drvoi, koje u to vrijeme ostaje u
šumi, treba čisto i potpuno otkriti. Deblje ogrevno drvo, kao i oblice
. promjerom debljim od 12 cm, treba raskoliti na cjepanice. Izrađeno
ogrevno drvo treba da se složi na svijetlim i prozračnim mjestima.


Spomenutim pravilima predviđene represivn e mjere imaju
svrhu, da se uništi prenosilac holandske bolesti, t. j . brestov potkornjak.
Zato treba utvrditi sva žarišta tih potkom jak a, kao
i pojedina zaražena stabla, pa tamo´ te insekte brzom sječom tih stabala
potpuno uništi. Stabla treba sjeći u vremenu, kada se potkornjaci nalaze
u stadiju učinaka, pa sve do početka njihova kukuljenja, t. j . prvi
put od kraja maja do početka juna, a drugi put u jesen i zimu. S posječenim
stablima treba postupati kao kod preventivniih sječa.


U mješovitim sastojinama, u kojima je više od 40% brestovih stabala,
propisuje se istodobno s provedbom sanitarne sječe i izabiranjem
novo zaraženih stabala, također obaranje lovnih stabala. Svrha je tih
stabala, da privuku potkornjake, nastanjene u bolesnim stablima, kao i
one, koji se ishrarajuju na stablima, koja su po svom vanjskom izgledu zdrava.
Obaranje lovnih stabala vrši se prvi put od kraja zime pa do početka
vegetacije (za prvu generaciju), a drugi put u junu (za drugu generaciju).
Za lovna stabla izabiraju se brijestovi s miinimalnim promjerom od 15
cm. Krošnju tih stabala treba ostaviti netaknutu. Kada se obaraju u proljeće,
t. j . za prvu generaciju, onda se to čini na svijetlim mjestima, a za
drugu se generaciju ruše na zasjenjenim mjestima. S lovnih stabala treba
skinuti koru, svakako prije, nego što nova generacija insekata izađe iz
kukuljica. Svu skinutu koru, grane i ovršak stabla treba što brže spaliti.
Da se spriječi prenošenje zaraze, zabranjuje se u razdoblju od 15. aprila
do 1. septembra svaki izvoz izrađenih dijelova brestovih stabala kao i
svježe sječenog brestova drva. Sve drvo, izrađeno iz stabala zaraženih
brestovih sastojina, treba da bude upotrebljeno na području onoga administrativnog
rajona, u kojemu je proizvedeno, ili u rajonima bez šuma.


Na kraju, ova pravila propisuju i opće preventivne odredbe,
prema kojima je prijeko potrebno, da se u svim šumama, u kojima postoje
brestove sastojine, u prvom redu provedu šumsko-uzgojne mjere, kao i
brižljive sanitarne sječe. Pritom; treba paziiti, da se kod izradbe i izvoza
stabala ne ozlijede ostala, zdrava stojeća stabla, jer se svakom takvom


329