DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9/1952 str. 30 <-- 30 --> PDF |
ozljedom omogućuje prodiranje parazitarne gljive u stablo. Stoga je vrlo važno, da se nad sječom zaraženih brestovih stabala vodi strog nadzor. (13). Koliko se može pretpostaviti svi ti strogi;! propisi ne će moći ´koristiti, da se potpuno suzbije epidemija holandske brestove bolesti u jugoistočnim suhim oblastmia SSSR-a, Zbog toga je značajan posljednji propis tih pravila, prema kojemu se preporučuje, da se u šumske kulture tih suhih oblasti SSSR-a unese turkestanski vez — Ulmus pumila — i njegova odlika — Ulmus pinnato ramioza : Iz te preporuke .možemo zaključiti, da je stanje autohtonog brijesta u tim obastima taikio loše, da se moralo misliti na njegovu zamjenu drugim, otpornim vrstama brijesta, i da je to jedini put, koji vodi praktičnom rješenju toga problema. Tako se taj problem shvatio i u ostalim državama naj pr. u Holandiji, Francuskoj, Italijći i dr. Kada se tu konačno uvidjelo, da sve autohtone vrste brijestova ugibaju, i da se epidemija ne može nikakvim sredstvima efikasno suzbiti, prešlo se na istraživanje s tepena osjetljivosti ii otpora, koji pružaju pojedine vrste i individui prema napadaju gljive, pa se nastojalo da se cijepljenjem stvore bastardi otporni prema toj bolesti. Na rješavanju toga problema mnogo su posljednjih godina radili — .u svom laboratoriju Baarn (kod Utrechta) u Holandiji (2) — istraživaču B u i ssman , Wen t i Westrdijk. Chr. Buissnianova je utvrdila, da Ulmus campestris pripada u tom pogledu među najosjetljivije vrste brijestova, pa preporučuje, da se ta vrsta viša ne sadili (8). U Francuskoj; se brijestovi također ne preporučuju više za umjetna pošumljavanja. Veliki je otpor pokazala već spomenuta vrsta Ulmus pumila. Ta se vrsta sada na veliko kultivira u Italiji, a pokušali su je kultivirati i u Francuskoj. Ipak je podizanje brestovih kultura od Ulmus pumila ograničeno! tek na izvjesna toplija područja, jer je ta vrsta osjietljiva na hladnoću a naginje i oboljenju od raka (74). Buissnianova je konačno uspjela otkriti, da je prema holanđskoj brestovoj bolesti osobito otporna jedna vrsta španjolskog brijesta (Ulmus foliacea). Taj brijest, najprije označen kao brijest Nr. 24, danas je općeniito poznat pod imenom brijest Kristine B u i s s m a n. S tim su brijestom uspješno izvršeni pokusi u It aliji, Francuskoj:, Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama, pa se tvrdi, da je pitanje pronalaska vrste brijesta otporne prema holanđskoj bolesti, danas već praktično. U posljednje dvije godine pošlo je Wentovoj za rukom da uzgoji vrlo zanimljive hibride , pa nije isključeno, da se u tom pravcu postignu za praksu još bolji rezultati. (2). Nakon najnovijih uspjelih pokusa s doziranjem hormona u brestove grančice možemo — prema Armandu (2) — očekivati uspješnu modiifikaciijjlu pri iznalaženju i brzom razmnažanju otpornih vrsta. Pokazalo se naime, da vrlo slabe doze hormona izazivaju kod životinja i biljaka — u stanovitim prilikama — duboke modifikacije. Tako se na pr. unošenjem hormona u grančice biljaka, koje redovno vrlo teško izbijaju korijenje, lako izazove njihovo zaikorjenjivanje. 330 |