DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Dani su aproksimativni prosječni iznosi za veličine (t), (t´) i I—J za


šumu normalne strukture i potpunog obrasta.


t = 0,01; t´ - 0,03; — = — q
3


Faktori (t), (t´) i( — [određuju se ili pomoću Presslerova svrdla ili uspo


redbom dviju uzastopnih inventura drvne mase.


Etat trećeg debljinskog razreda iznosi 1,6 do 2,25 prirasta drvne mase
toga razreda. Etat srednjeg debljinskog razreda se kreće između 73 do 72
prirasta drvne mase toga razreda. Gdjekad se određuje etat na temelju tih
podataka, dakle bez faktora (u), (t), (t´) il—j . To se prakticira onda, kad


se znade koliko prirašćuje drvna masa zadnjeg i predzadnjeg debljinskog
razreda. i ´« ´-MM SÄ


Radi ilustracije uređivanja prebome šume po Melarodovo j formuli spominjemo
šumu »La foret de Lantosque« koja se nalazi u Martinskim
Alpama na nadmorskoj visini oko 1.100 metara. Zbog teškoće terena izvoz drva je
moguć jedino žičarama. To je došlo do izražaja kod uređivanja te šume. Njezina
površina iznosi 617,65 ha, a podijeljena je na tri gospodarske jedinice. Razmotrit
ćemo samo prvu gospodarsku jedinicu sa površinom od 246,23 ha. Vrste drveća u
toj gospodarskoj jedinici su ove: Jela 0,9, smreka 0,1 i po koja bukva. Uređajni
»laborat je sastavljen za ophodnjicu od 20 godina a važi od 1940.—1959. godine.


Prilikom sastava uređajnog elaborata sva su stabla zadnjeg i predzadnjeg
(trećeg i drugog) debljinskog razreda klupirana, te je ustanovljeno, da je Vs = 52.943
m3 ili 215 mVha i da je V2 = 31.231 m3 ili 126 m3/{ha. To znači, da, se prosječna drvna
zaliha po hektaru kreće oko 340 m3. (Vidi si. 4.)


Kao dimenzija zrelosti za jelu i smreku odabran je prsni promjer od 60 cm.
(Radi uspješnijeg transporta žičarom uvidjelo se, da bi dimenzija zrelosti od 55 cm
bolje odgovarala.)


Dimenziji zrelosti od 60 cm odgovara prosječna sječiva dob od 150 godina. Pomoću
Presslerova svrdla ustanovljeno je, da se (t) kreće oko 0,015, a to znači, da
postotak prirasta drvne mase zadnjeg (trećeg) debljinskog razreda iznosi 1,5%.


52.943 +
Prema tome je etat zadnjeg debljinskog razreda (Ej) jednak Et = ´
150
1 3
^ X 52.943 X 0,015 = 1.455,9 m3 ~ 1.450 m3 ili 5,9 m3 po ha.
2 -


Etat srednjeg debljinskog razreda nije uzet u obzir radi opreznosti.


U toku jedne ophodnjice, t. j . od 1940.—1959., predviđeno je, da se u prvoj


gospodarskoj jedinici posječe prebornom sječom masa od 1.450 m3 X 20 = 29.000 m3.


Nakon toga je sastavljena osnova gospodarenja za jednu ophodnjicu, t. j . za
vrijeme od 1940.—1959. Iz eksploatacionih razloga predviđeno je, da se realizira
svake druge godine dvostruki godišnji etat. Stoga je gospodarska jedinica podijeljena
na 10 godišnjih sječina, a drvna masa od 29.000 m3 raspoređena je proporcionalno
na pojedine sječine. Etat po površini je obvezatan, a etat po masi služi
samo kao putokaz provodiocu uređajnog elaborata, kako bi se znao ravnati kod
izvođenja prebome sječe. To znači, da se sječina predviđena za sječu mora dotične
godine prebrati, no predviđena masa za sječu na toj sječini ne mora se točno
realizirati.


Evo nekoliko podataka o drvnoj zalihi i o godišnjem etatu za prebome jelove
šume na Juri.


355