DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 15 <-- 15 --> PDF |
nastaviti oplodn u sječ u u toku vremenskog intervala, za koji je sastavljena «gospodarska osnova. Ta se grupa odjela zove »quartier bleu« ili »quartier regeneration« »plavi odjeljak«. Ističemo, da »plavi odjeljak« nije identičan s pojmom afektacije kod francuskih kombinirani h metoda . Sve sastojine »plavog odjeljka« ne moraju biti posječene i pomlađene za vrijeme dok traje uređajni elaborat. No »plavi odjeljak« treba da sadrži dovoljnu količinu sastojina, kako bi se mogao realizirati etat glavnog prihoda, imajući pred očima, da će se jedan dio kumulativnog etata realizirati djelomice međuprihodom izvan plavog odjeljka, a djelomice slučajnim užicima unutar i izvan plavog odjeljka. Drugu grupu čine one sastojine (odjeli, odnosno odsjeci), gdje će se obavljati prorede i čišćenja. Ta se grupa odjela zove »quartier blanc« — »bijeli odjeljak«. Gdjekad se na nacrtu još i posebno označuju sastojine, koje će doći na red za sječu vjerojatno u narednom uređajnom elaboratu. Ta se grupa odjela zove »quartier jaune« — »žuti odjeljak«. Kod provedbe gospodarske osnove postupa se ovako: Najprije počinje doznaka prorednog materijala u drugoj grupi odjela, t, j . u »bijelom odjeljku «. Etat proreda je određen po površini. Nakon doznake u »bijelom i žutom odjeljku« ustanovljuje se, koliko iznosi drvna masa doznačenog prorednog materijala. Toj drvnoj masi dodaju se eventualni slučajni užici posječeni u toku prošle godine (»precomtage«). Razlika između globalnog etata, izračunatog po formuli (8) i drvne mase proreda i slučajnih užitaka, daje nam drvnu masu etata glavnog prihoda, koji će se iskoristiti u prvoj grupi odjela, t. j . u »plavom odjeljku«. Budući da se po formuli (8] određuje globalni etat, spomenuti postupak može imati gdjekad negativne posljedice, koje se sastoje u tome, da cjelokupni etat, ili njegov veći dio, bude realiziran u formi međuprihoda. Da bi se to izbjeglo, suvremena instrukcija od 1924. definirala je etat glavnog prihoda formulom (5), a etat međuprihoda formulom (6). Na taj način formule (5) i (6) važe i za visoku regularnu i za visoku prebornu šumu. Kao primjer za metodu plavog odjeljka spominjemo državnu šumu »La foret domaniale de la Jou x«, koja se nalazi na Juri nedaleko mjesta LonsLe- Saunier. Površina te šume iznosi 2.658,08 ha. Nadmorska visina se kreće od 630— 910 m. Tlo je silikatno i vapneno. Godišnje oborine dosežu 2.000 mm. Vrste drveća su ovako zastupljene: jela 79%>, smreka 17%, bukva i ostalo 4%>. Cijela je šuma razdijeljena na 5 gospodarskih jedinica. Dimenzija zrelosti ustanovljena je sa 70 cm. Za tu dimenziju zrelosti sječiva dob iznosi 140 godina. Svaka je gospodarska jedinica razdijeljena na tri odjeljka: 1. »odjeljak pomlađivanja« ili »plavi odjeljak«, koji zauzima po prilici lli površine gospodarske jedinice, a obuhvata sastojine starije od 120 godina; 2. »žuti odjeljak«, koji ima istu površinu kao i prvi odjeljak, a obuhvata sastojine od 81—120 godina; 3. »bijeli odjeljak«, koji je po prilici jednak polovici gospodarske jedinice, a sadrži sastojine od 0—80 godina. Ti odjelci nisu suvisle cjeline, nego se sastoje od sastojina rasutih po cijeloj gospodarskoj jedinici. U »odjeljku za pomlađivanje« provodi.se oplodna sječa. Ona traje 30 godina, no u tom vremenu ne mora biti cijeli odjeljak posječen i prirodno pomlađen kao kod kombiniranih metoda. Oplodna sječa provodi se u 6 sjekova u razmacima od po prilici 5 godina. Grubo je pravilo, da se prilikom svakog sijeka ne smije posjeći više od 100 m8 drvne mase po hektaru. (Vidi si. 5.) U »žutom odjeljku« vrše se prorede, i to sa ophodnjicom proređivanja od 8 godina. Operacije u »žutom odjeljku« imaju svrhu, prvo, da pospješe debljinskl prirast 359 |