DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 17 <-- 17 --> PDF |
četiri gospodarske jedinice, dok je peta gospodarska jedinica zaštitna šuma, izložena udarcima vjetra s Atlantika. (Vidi si. 7.) Evo u čemu se, u grubim crtama, sastoji plan gospodarenja u drugoj gospodarskoj jedinici, gdje je ophodnja 72 godine. U prvom dijelu gospodarske jedinice, t. j . u sastojinama od 0—8 godina, oslobađa, se mladik i to uz ophodnjicu od 4 godine. Drugi dio gospodarske jedinice, t. j . sastojine od 8—36 godina, čiste se i proređuju također uz ophodnjicu od 4 godine. Treći dio gospodarske jedinice, t. j . sastojine od 36—56 godina proređuju se uz istu ophodnjicu. U tim sastojinama već počinje smolarenje stabala. Razlikuju se dva načina: a) smolarenje na onim stablima, koja su određena, da se proredom posijeku. Kad su stabla doznačena, tada na njima počinje smolarenje, koje traje 4 godine, nakon čega se doznačena stabla posijeku. To se smolarenje zove »gemmage ä epuisement «. (Vidi si. 9.) b) smolarenje na onim stablima, koja će ostati na životu do konca ophodnje, t j . do starosti od 72 godine. To je »gemmage ä vie« ili smolarenje na živo, koje počinje, kad stablo dosegne opseg od 100 cm u prsnoj visini. U četvrtom dijelu gospodarske jedinice, t. j . u sastojinama starim od 56—72 godine nema više proreda. To su dovoljno proređene, dosta rijetke sastojine sa po prilici 200 stabala po hektaru. U tim se sastojinama smolari uvijek na živo do 72. godine. U dobi od 72 godine sastojine se sijeku čistom sječom. Godišnji je etat definiran kvocijentom površine gospodarske jedinice i ophodnje po metodi »tire et aiere«. Na godišnjoj sječi vrši se smolarenje na mrtvo »gemmage a mort« (vidi si. 10), koje traje 4 godine. Nakon toga stabla se na godišnjoj sječini posijeku čistom sječom. Zbog blage klime i dobrog uroda sjemenom sječine se same od sebe vrlo dobro prirodno pomlađuju. Radi toga što treba čekati četiri godine na realizaciji etata glavnog prihoda, formirane su četiri gospodarske jedinice podjednake površine. Time je postignut kontinuitet prihoda, jer se u intervalima od četiri godine vraća sječa u svaku gospodarsku jedinicu. U Landima postoji danas već druga generacija šuma primorskog bora. (Vidi si. 8). Ovdje smo opisali jedan klasičan primjer uređivanja šuma primorskog bora u Landima, no ističemo, da smolarenje u Landima počiva, doduše, na izvjesnim principima, ali svaki seljak, svaki posjednik šume, unosi u tehniku smolarenja, pa i u uređivanje svojih šuma, nešto svoga specifičnog. To je razumljivo, ako se sjetimo, da od šumske površine u Landima (oko 800.000 ha*) otpada *A na privatne, V na komunalne, a tek neznatni dio na državne šume. Uređivanje hrastovih prebornih šuma U sjeveroistočnoj Francuskoj, u predjelima s oporoin klimom, uspjelo je Francuzima urediti neke hrastove šume u prebomom obliku, ali samo u grupimičnoj smjesi. Kod takvih prebornih šuma svalki odjel čini posebnu jedinicu gospodarenja — svaki je odjel mala preborna šuma. Takvi su odjeli sastavljeni od malenih jednodobnih sastojina svih starosti od nul-te godine do godine zrelosti. To je ustvari jedan mozaik jednodobnih malenih sastojina, a i nije prava preborna šuma. Zato su joj Francuzi dali posebno ime »futaie par bouquets«. U svakom odjelu u pravilu Vio površine otpada na mladik, šibljak i letvenjak, t. j . na stabalca ispod 15 cni prsnog promjera, a Vio površine odjela otpada na ostale starije sastojine. Ako želimo na primjer producirati hrastova stabla od 70 cm p. p. u prebornom obliku onda bi trebalo na jednom hektaru rezervirati 0,20 ha za mladik, šibljak * Zbog velikih požara -potkraj rata i poslije rata izgorjelo je u Landima oko 200.000 ha borovih šuma tako, da danas površina šuma u toj regiji iznosi samo oko 600.000 ha. 361 |