DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 23 <-- 23 --> PDF |
tehnici obrade zemljišta. Tako je na pr. uveden način obrade zemljišta pod crni ugar, plitko (ljuštenje) i duboko oranje, plodored, selekcija bilja, hibridacija, odgovarajuće mere nege i zaštite bilja, suzbijanje štetočina i t. d. i t. d. Šumarstvo je donekle sledilo poljoprivredu, u pogledu izvođenja veštačkog pošumljavanja. Ovim niukoliko nećemo identifikovati šumarstvo sa poljoprivredom, već samo ukazujemo na zajedničko iskorišćavanje (korišćenje) prirodnih zakona u poljoprivredi i šumarstvu u pogledu biljne proizvodnje. Opšte je priznato, da su ´glavni faktori plodnosti zemljišta fizička i hemijska svojstva i mikrobiološko delovanje u zemljištu (4). Iz svega proizlazi, da za uspešnu biljnu proizvodnju t. j . za dobar porast biljaka, a u vezi s tim i dobar porast šumskih kultura, potrebno je u šumskom zemljištu ostvariti ta opšte priznata načela. U primenjenim naukama ta su načela obrađena u pedologiji i mikrobiologiji šumskog zemljišta, kao i u fiziologiji biljaka, pa ćemo se u daljem izlaganju na njima pojedinačno ukratko zadržati. Pedološki uslovi plodnosti zemljišta. Poljoprivreda je već odavno našla metode, koje utiču na zemljište u cilju povećanja rodnosti, a koje se sve bolje i bolje usavršavaju. Šumarstvo u tom pogledu znatno zaostaje. Malo su proučene osobine šumskih zemljišta: njihov život, njihove promene pod uticajem gospodarskih mera: seča glavnog i periodičnog uživanja, obrade zemljišta i t. d. Stvaranje pak optimalnih uslova za podizanje šume ne može biti bez evidencije odgovarajućih svojstava zemljišta. Za rukovođenje živo*tom zemljišta i rastinja na njemu, razume se samo po sebi, potrebno je izučavati sve složne uzajamnosti, koje postoje među njima. Kao što je poznato, najglavniji faktori plodnosti zemljišta jesu: fizička svojstva, hemizam i mikrobiološka aktivnost u zemljištu (5). Ali i pored ovoga, nikako se ne umanjuje ogromna važnost i hemijskih osobina zemljišta, pošto su i jedna i druga t. j . fizička i hemijska svojstva međusobno tesno povezana i isprepletena. Važnost fizičkih svojstava zemljišta za život i razvitak biljaka bila su upoznata u poljoprivrednom gospodarstvu ranije nego u šumarskom. Među prvima, koji su obratili pažnju na fizička svojstva zemljišta u tom pogledu i ocenili njihovo značenje, jesu američki pedolozi škole Briggs i saradnici Buereau of soils Dep. of Agric. Docnije je na značenje fizičkih osobina zemljišta bila obraćena pažnja u bivšoj Rusiji. Ocena značenja fizičkih osobina zemljišta u pogledu plodnosti bila je ustanovljena u nizu mnogobrojnih ogleda. Bez obzira što je zemljištu data velika količina đubriva, povišenje plodnosti kod ogleda nije se zapažalo. Neophodno je bilo da se pronađe uzrok male produktivnosti ovih zemljišta. Taj uzrok bio je zapažen u otsustvu dovoljne količine vazduha u zemlji i to usled njenih nepovoljnih fizičkih osobina. Treba podvući radove Heinrich-a , koji je prvi predložio da se zemljište izučava bez narušavanja strukture. Ovaj način koji je razradio i usavršio Kopezk y (Burger) primenjuje sesada. U šumarskoj pedologiji pitanje fizičkih svojstava šumskog zemljišta takođe je prošlo ceo niz prethodnih stadijuma, dok je konačno bila ocenjena njegova važnost. Kao i u poljoprivredi, u šumarstvu su ranije pridavali isključivo značenje hemijskim osobinama zemljišta. Dugo vreme hemijska analiza pedoloških horizonata bio je jedini kriterijum za ocenu proizvodne snage zemljišta (4). U XVIII veku Tul i je prvi obratio pažnju na fizička svojstva zemljišta kao važni faktor plodnosti. Alber t je 1907 god. ustanovio, da sadržina mineralnih sastojaka u zemljištu može imati značenje i dejstvo za 367 |