DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 24 <-- 24 --> PDF |
porast šume samo ,ako su fizička svojstva zemljišta povoljna. Zatim, je Falkenstei n ukazao, da zemljišta, koja odgovaraju borovim šumama, kod jednakih hemijskih sastava mogu biti pokrivena šumama raznih boniteta, smatrajući da je uzrok ovoj pojavi razlika u fizičkim svojstvima tih zemljišta. U docnijem radu prof. Alber t je dokazao, da borova peskovita zemljišta sa bogatim hemijskim sastavom, na kojima rastu kulture II boniteta;, u (slučaju krupnozrnaslte strukture koja izaziva suhost, mogu biti obrasla niskom borovom šumom V boniteta. Ovo ipak ne znači da bogatstvo zemljišta onim ili ovim mineranim sastojcima nema nikakvog značenja. U jednom iz poslednjih radova Burge r je ukazao da pitanje faktora plodnosti šumskih zemljišta ne treba računati već rešenitn. U nekim slučajevima, faktori, koji određuju plodnost zemljišta jesu: bogatstvo zemljišta u hemijskim elementima, u drugim su pak slučajevima odlučni faktor plodnosti fizička svojstva. U svakom slučaju značenje fizičkih osobina zemljišta u vezi sa njegovom plodnošću priznato je i konačno dokazano nizom radova, koji su u poslednje vreme izašli. Prof. E n g 1 e r u svome radu o uticaju brdskih šuma na vodni režim dolazi do zaključka, da su osobine vodnog režima u brdima koja su pokrivena šumom, uslovljena svojstvima šumskih zemljišta, njihovom dovoljnom poroznošću i rastresitošću, koje povoljno utiču na propuštanje vode u dubljinu zemljišta, čime se sprečava formiranje pokretnih potoka. Tschermak ukazuje na važnost fizičkih svojstava zemljišta kao geobotaničkog faktora, koji utiče na rasprostranjenje vrsta. Naročito važnu ulogu on poklanja fizičkim osobinama zemljišta u oblasti rasprostranjen ja bukve i dolazi do zaključka, da bez obzira na to, što se ukorenilo mišljenje, da bukva zahteva vlažnost vazduha, možemo je naći u klimatu za nju suvom, samo ako fizička svojstva zemljišta stvaraju povoljne uslove za njeno ovlažavanje. Isti autor ukazuje, da su u toplom klimatu za bukvu optimalna zemljišta ona, koja imaju veliku kapilarnu poroznost i vlažnost. O značenju fizičkih svojstava zemljišta, kao opšteg geobotaničkog faktora, govori također Seigrift . On kaže, da nizijske šume u Švajcarskoj, imajući određeni sastav šumskog zastora i živog nadzemnog pokrivača, uspevaju na zemljištima koja sadrže 8—10°/o vazduha. Sa povećavanjem vazduha u zemljištu do 23°/o menja se kako sastav obrasta tako i nadzemni pokrivač t. j . menja se tip šume (5). U pitanju značenja fizičkih svojstava šumskih zemljišta kao faktora plodnosti treba ukazati, da Burger za teška brdska zemljišta postavlja zavisnost između povišenja boniteta zemljišta i povećanja nekapilarne poroznosti. Prof. Albert za peskovita zemljišta Nemačke smatra ´glavnim faktorom plodnosti vodni režim zemljišta, koji zavisi od stepena kapilarne poroznosti, a koji isto tako zavisi od mehaničkog sastava zemljišta. Kao što se vidi i u jednom i u drugom slučaju pitanje boniteta zemljišta veže se za elemente fizičkih svojstava zemljišta. U gore pomenutom radu Seigrifta prikazuju se istraživanja o dvama mladim šumskim sastojinama, koje se jako razlikuju jedna od druge svojim intezitetom rasta. Prema njegovim istraživanjima podmladak je vrlo dobro napredovao na zemljištu sa vazdušnom zapreminom (Luftkapazität) od 10°/o, a loše na zemljištu kod vazdušne zapremine od 2%>. Erns t je ispitao dve sasitojine različitog boniteta. Ispitivanja zemljišta su pokazala, da su ona u hemijskom odnosu jednaka. Ernst objašnjava razliku u porastu sastojina fizičkim osobinama zemljišta. Glavnim elementima fizičkih svojstava zemljišta smatraju opštu poroznost, koja karakteriše opštu rastresitost i strukturnost zemljišta; nekapilarnu poroznost, koja pokazuje sposobnost zemljišta za propuštanje vode 368 |