DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 30 <-- 30 --> PDF |
Obračun broja paarcelica po 1 ha možemo obaviti prema jednostavnom obrascu, koji autor ovde predlaže: M 10ooo _ .,., IN = —— r; u luprosceno: JN = n. P. (a + b) (c + d) gde je: P — površina kompleksa (odeljenja) u hektarima; N — broj parcelica (krpa) na kompleksu; a —dužina parcelice (krpe); b —-odstojanje od parcelice do parcelice po horizontali; 10000 ... ,. n = ~i—TT;—´, T * 1-Dr°J parcelica na 1 ha; (a + b) (c + d) c —širina parcelice; » d —odstojanje od parcelice do parcelice po vertikali i 10000 — površina jednog hektara u kv. metrima. Na prikazanoj šemi pod br. 1 na jedan hektar stane 2500 parcelica od po 1 m2 sa ukupno obrađenom površinom od 2500 m2; pod br. 2 stane 1111 parcelica a isto toliko m2 obradive površine, a pod br. 3 stane 833 parcelice sa 1666 m2 obradive površine. Ako se na jednom hektaru iskopa deset hiljada (kod klasičnog pošuml javan ja) Četvrtastih jama dimenzija 40 X 40 cm, u tom slučaju obradiva površina iznosi 1600 m2. Ako bi se zemljište obradilo na brazde — pruge samo od 0,50 m širine, a u razmaku od 2 m, takvih bi pruga na 1 ha bilo 5000 m2 sa obradivom površinom od 2500 m2. Kod pojedinačne sadnje u jame na 1 ha posadi se na stari način pošumljavanja obično 10000 sadnica. Kod gnezdovne obrade zemljišta (na krpe — parcelice) obično se na jednom kv. metru posadi po 5 sadnica, onda u prvom slučaju parcelarne obrade terena na 1 ha stane 12500, u drugom slučaju na 1111 gnezda — 5555, a u trećem slučaju na 833 gnezda od po 2 m2 stane 8330 sadnica. Pri obradi zemljišta na pruge posadi se 5000 sadnica, ako se sade na udaljenosti od 1 m u redovima, 6666 kom, ako se sade na odstojanju 0,75 m i 10000 sadnica ako se posade na 0,50 m jedna od druge po dužini pruge. Iako se u našoj operativnoj službi obrada zemljišta za veštačko pošumljavanje bazira još uvek, uglavnom, na klasičnoj osnovi (kopanje jama), ipak se pojavljuju slučajevi obrade zemljišta i na krpe (parcelice, gnezda). Analizom takvih pošumljavanja ustanovljeno je, da je uspeh primanja i porasta posađenih biljaka »gnezdovom metodom« daleko veći od uspeha kada se biljke sade u pojedinačne jame (13 a). Ovde treba napomenuti, da je kod »gnezdovog načina« pošumljavanja sadnja biljaka vršena jednovremeno sa obradom zemljišta t. j . bez prethodne obrade. Uvođenje prethodne obrale zemljišta, kako je to napred izloženo, daće još bolje rezultate veštačkog pošumljivanja. U ekonomskom pogledu izvođenje pošumljavanja sa predhodnom obradom na parcelice nije skuplje, naprotiv, jeftinije je od pošumljavanja pa jame, ali komentar o tome zahteva posebnu raspravu i veći prostor, što nije cilj ovog rada. Najzad, poželjno je i opravdano pošumljivanje goleti sa prethodnom obradom zemljišta i u biološkom pogledu, sa tačke gledišta fitocenologije, genetike i selekcije, jer je to naučno-darvinistički dokazano kako teorijski 374 |