DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 30     <-- 30 -->        PDF

Obračun broja paarcelica po 1 ha možemo obaviti prema jednostavnom
obrascu, koji autor ovde predlaže:


M 10ooo _ .,.,


IN = —— r; u luprosceno: JN = n. P.


(a + b) (c + d)


gde je: P — površina kompleksa (odeljenja) u hektarima;


N — broj parcelica (krpa) na kompleksu;


a —dužina parcelice (krpe);


b —-odstojanje od parcelice do parcelice po horizontali;


10000 ... ,.


n =


~i—TT;—´, T * 1-Dr°J parcelica na 1 ha;


(a + b) (c + d)


c —širina parcelice; »
d —odstojanje od parcelice do parcelice po vertikali i
10000 — površina jednog hektara u kv. metrima.


Na prikazanoj šemi pod br. 1 na jedan hektar stane 2500 parcelica od
po 1 m2 sa ukupno obrađenom površinom od 2500 m2; pod br. 2 stane 1111
parcelica a isto toliko m2 obradive površine, a pod br. 3 stane 833 parcelice
sa 1666 m2 obradive površine. Ako se na jednom hektaru iskopa deset
hiljada (kod klasičnog pošuml javan ja) Četvrtastih jama dimenzija 40 X 40
cm, u tom slučaju obradiva površina iznosi 1600 m2. Ako bi se zemljište
obradilo na brazde — pruge samo od 0,50 m širine, a u razmaku od 2 m,
takvih bi pruga na 1 ha bilo 5000 m2 sa obradivom površinom od 2500 m2.


Kod pojedinačne sadnje u jame na 1 ha posadi se na stari način pošumljavanja
obično 10000 sadnica. Kod gnezdovne obrade zemljišta (na
krpe — parcelice) obično se na jednom kv. metru posadi po 5 sadnica, onda
u prvom slučaju parcelarne obrade terena na 1 ha stane 12500, u drugom
slučaju na 1111 gnezda — 5555, a u trećem slučaju na 833 gnezda od po
2 m2 stane 8330 sadnica. Pri obradi zemljišta na pruge posadi se 5000 sadnica,
ako se sade na udaljenosti od 1 m u redovima, 6666 kom, ako se sade
na odstojanju 0,75 m i 10000 sadnica ako se posade na 0,50 m jedna od
druge po dužini pruge.


Iako se u našoj operativnoj službi obrada zemljišta za veštačko pošumljavanje
bazira još uvek, uglavnom, na klasičnoj osnovi (kopanje jama),
ipak se pojavljuju slučajevi obrade zemljišta i na krpe (parcelice, gnezda).
Analizom takvih pošumljavanja ustanovljeno je, da je uspeh primanja i
porasta posađenih biljaka »gnezdovom metodom« daleko veći od uspeha
kada se biljke sade u pojedinačne jame (13 a). Ovde treba napomenuti, da
je kod »gnezdovog načina« pošumljavanja sadnja biljaka vršena jednovremeno
sa obradom zemljišta t. j . bez prethodne obrade. Uvođenje prethodne
obrale zemljišta, kako je to napred izloženo, daće još bolje rezultate veštačkog
pošumljivanja.


U ekonomskom pogledu izvođenje pošumljavanja sa predhodnom obradom
na parcelice nije skuplje, naprotiv, jeftinije je od pošumljavanja pa
jame, ali komentar o tome zahteva posebnu raspravu i veći prostor, što nije
cilj ovog rada.


Najzad, poželjno je i opravdano pošumljivanje goleti sa prethodnom
obradom zemljišta i u biološkom pogledu, sa tačke gledišta fitocenologije,
genetike i selekcije, jer je to naučno-darvinistički dokazano kako teorijski


374