DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 33 <-- 33 --> PDF |
je u Europi raširena, pogotovu po parkovima i u drvoredima, P. acerifolia, koja se smatra križancem između P. occidentalis i P. orientalis. P. acerifolia priklanja se za uzgoj u šumi od njenih roditelja zbog veće otpornosti. Neke od navedenih vrsta imadu i svoje variete. Vrste platane praktički se mogu najlakše razlikovati prema pretežnom broju plodnih glavica na stapci, a potom po cekin javosti plodnih glavica. Sam oblik lišća za determinaciju vrsta nije pouzdan. Variabilnost lišća općenito je velika. Morfološke značajke vrsta i varieta platane, sadržane su u tabeli I., koju smo sastavili za praktičnu upotrebu prema podacima A. G. Schenck-a i drugih. Nalazišta te ekološka i uzgojna svojstva platana. Platane su vrste vlažnih staništa sa dubokim i dobrim tlom. Redovno rastu na naplavinama nizina uz veće ili manje vodotoke. P. orinetalis L. — Platana azijska. Raširena je po Balkanu i Maloj Aziji. Bila je omiljeno uresno drvo starih Grka i Rimljana. Prirodno je rasprostranjena u Grčkoj, gdje uspijeva u južnom pindskom gorju sve do 1.200 m nad. v. Pridolazi nadalje uz obalu Kaspijskog mora u šumama vlažnih nizina, kao nadstojno drvo. U nas postoje prirodna nalazišta azijske platane u Makedoniji. Prema*D. Petroviću , vezano je njeno rasprostiranje na blažu klimu i najviše je raširena u predjelu oko Devđelije. Pojedina njena stabla nalazimo i po mnogim našim parkovima. Azijska platana izrašćuje često u ogromna stabla duboke starosti od kojih su nekoja na svjetskom glasu, kao na pr. poznate platane u Trstenom kraj Dubrovnika, te nekad znamenita platana kod Bujukdera kraj Carigrada. Kao i sve platane, azijska platana naročito dobro uspijeva uz vodotoke, a osobito na alkaličnim tlima. P. Occidentalis L. — Platana američka. Spada medu najveće listače Sjev. Amerike. Pridolazi u Kanadi i u USA, a osobito u Arkansasu. Naraste do vrlo velikih dimenzija, t. j. 33—50 m visine i do par m prs. promjera. Raste uz obale vodotoka, U prirodnim američkim prašumama nalazi se u zajednici sa Fagus grandifolia, Acer saccharum, Fraxinus americana, Geltis occidentalis, Gleditschia triacanthos, Populus deltoides, Ulmius americana, Juglans nigra i Tilia glabra. Za američku platanu se znade da jednako dobro podnosi tla kisele kao i bazične reakcije. Glavno je da su ona dobra i vlažna. Vodu koja stagnira nikako ne podnosi. Pomlađuje se naletom sjemena na naplavine. Schenck i Sylva Tauroca, navode da je prava P. occidetnalis u Evropi vrlo rijetka i da se često zamjenjuje. Isti autori smatraju, da ona za uzgoj u Evropi ne odgovara, jer što je začudno, ne podnosi evropsku klimu, iako u svojoj domovini podnosi i vrlo jake zime i mrazove. Schenck dopušta mogućnost da je tome razlog loš izbor rasa. U parkovnim nasadima platana u Zagrebu osnovanim god. 1878 na Zrinjevcu i u Tuškancu, nalaze se primjerci P. occidentalis koji ne uspijevaju slabije od okolnih P. occidentalis i P. acerifolia. P. Wrightii Watson. — Raste samo u USA u Arizoni i Novom Meksiku u visinama od 1.500 do 2.000 met. n. vis. Rijetko naraste do 25 m visine. P. racemosa — Nuttall. — Domovina joj je Južna Karolina u USA. U Evropi ne pridolazi. Stablo joj je velike krošnje. Raste u malim grupama uz tekuću vodu i izvore. U planine se penje do 1.700 m. Izgleda da u Evropi ne bi uspijevala. 377 |