DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 38 <-- 38 --> PDF |
U poredbi sa Quercus pedunculata, ako se isti uzme kao indeks 100, iznosi kod P. occidentalis: čvrstoća na savijanje . , , . 75 čvrstoća na pritisak paralelno sa vlaknom . . 83 elasticitet 81 tvrdoća 58 Drvo platane dobro se polira, a parenjem poprima crvenkastu jednoliku boju. Trajnost drveta je kratka. Ona je kod azijske platane nešto veća nego kod američke. Drvo platane rabi se za furnir, piljenu robu, stolariju, škrinje i košare za voće. Platana je. vrlo dobar ogrev, po vrijednosti jednak bukovome. 1949 god. dali smo ispitati uzorke platanovine iz ritskih šuma Baranje, na zavodu za mehaničku tehnologiju teh. fakulteta u Zagrebu u pogledu ogrevne snage. Ispitivanje je dalo slijedeće rezultate- Uzorci sa 13—lö´/o vlage imali su prostornu težinu od 0,502 do 0,541 g/cm*, a kalorička vrijednost iznosila je kod prosječnog sadržaja vlage od 15°/o = 4.100 Cal/kg. Štetnici i bolesti platane. Općenito platane nisu podvrgnute jačim napadima štetnika i bolesti. Povremeno dolazi u nas do mjestimičnih zaraza po gljivi Gnomonia veneta (Sacc.) Kleb, koja stvara uzduž rebara lišća žute mrlje i prouzrokuje u proljeće ugibanje izbojaka. Žućkasto bijelu trulež na stablima uzrokuje gljiva Collybia velotipes (Curt.) Quel., a bijelu trulež, Polyporus hispidus(Bull.) Fr, II. Rod platana može se razmnažati: generativnim načinom sjemenjem i vegetativnim načinom: pomoću reznica i povaljivanjem. U pogledu načina uzgoja šumskih sadnica platane smatramo, da je njihov uzgoj iz sjemena jednostavniji, sigurniji i jeftiniji od uzgoja sadnica iz reznica. Razmnažanje platane reznicama uobičajeno je u vrtljarstvu. Ono zahtijeva više manipualcije i upotrebu staklenika a reznice moraju na dnu imati dio dvogodišnjeg drva inače se ne primaju ili vrlo slabo. Razmnažanje platane povaljivanjem pogotovu ne bi došlo u obzir za šumske sadnice. O sjemenu platane. — Platane rađaju sjemenom obilno skoro svake godine. Sjemenke su složene u plodne glavice (bobe) koje ostaju čitave sve do proljeća, kada se rasipaju i sjeme raznosi vjetrom. Raspadanju plodnih glavica u proljeće, izgleda da pogoduju vjetrovi poslije kiša. Sjemenke platane su oko 1 cm duge plutasto-drvenjaste igličave, koje su na jednom kraju kuglasto odebljale. šiljati kraj sjemenke proviđen je vijencem tankih ali oporih žutih dlačica. Sjemenke su svojim šiljastim krajem usađene u jezgru plodne glavice, tako da vanjski sloj glavice čine deblji krajevi plodova. Jezgra sjemenke je sitna, tanka i dugoljasta te smještena samo u tankom dijelu sjemenke. (Vidi si. 2.). . I Ispitivanja izvršena kod IŠIZ*) dala su slijedeće prosječne podatke o sjemenu platane (P. acerifolia)**): *) ISIZ je kratica za Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu koju ćemo u ovom članku upotrebljavati. **) Pod platanom smatra se u ovom dijelu članka P. acerifolia. 382 |