DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 38     <-- 38 -->        PDF

U poredbi sa Quercus pedunculata, ako se isti uzme kao indeks 100,
iznosi kod P. occidentalis:


čvrstoća na savijanje . , , . 75
čvrstoća na pritisak paralelno sa vlaknom . . 83
elasticitet 81
tvrdoća 58


Drvo platane dobro se polira, a parenjem poprima crvenkastu jednoliku
boju. Trajnost drveta je kratka. Ona je kod azijske platane nešto
veća nego kod američke. Drvo platane rabi se za furnir, piljenu robu, stolariju,
škrinje i košare za voće.


Platana je. vrlo dobar ogrev, po vrijednosti jednak bukovome. 1949 god. dali
smo ispitati uzorke platanovine iz ritskih šuma Baranje, na zavodu za mehaničku
tehnologiju teh. fakulteta u Zagrebu u pogledu ogrevne snage. Ispitivanje je dalo
slijedeće rezultate-


Uzorci sa 13—lö´/o vlage imali su prostornu težinu od 0,502 do 0,541 g/cm*, a
kalorička vrijednost iznosila je kod prosječnog sadržaja vlage od 15°/o = 4.100 Cal/kg.


Štetnici i bolesti platane.


Općenito platane nisu podvrgnute jačim napadima štetnika i bolesti.
Povremeno dolazi u nas do mjestimičnih zaraza po gljivi Gnomonia veneta
(Sacc.) Kleb, koja stvara uzduž rebara lišća žute mrlje i prouzrokuje u
proljeće ugibanje izbojaka. Žućkasto bijelu trulež na stablima uzrokuje
gljiva Collybia velotipes (Curt.) Quel., a bijelu trulež, Polyporus hispidus(Bull.) Fr,


II.
Rod platana može se razmnažati: generativnim načinom sjemenjem i
vegetativnim načinom: pomoću reznica i povaljivanjem.


U pogledu načina uzgoja šumskih sadnica platane smatramo, da je njihov
uzgoj iz sjemena jednostavniji, sigurniji i jeftiniji od uzgoja sadnica iz
reznica. Razmnažanje platane reznicama uobičajeno je u vrtljarstvu. Ono
zahtijeva više manipualcije i upotrebu staklenika a reznice moraju na dnu
imati dio dvogodišnjeg drva inače se ne primaju ili vrlo slabo. Razmnažanje
platane povaljivanjem pogotovu ne bi došlo u obzir za šumske sadnice.


O sjemenu platane. — Platane rađaju sjemenom obilno skoro svake
godine. Sjemenke su složene u plodne glavice (bobe) koje ostaju čitave
sve do proljeća, kada se rasipaju i sjeme raznosi vjetrom. Raspadanju plodnih
glavica u proljeće, izgleda da pogoduju vjetrovi poslije kiša.


Sjemenke platane su oko 1 cm duge plutasto-drvenjaste igličave, koje su na
jednom kraju kuglasto odebljale. šiljati kraj sjemenke proviđen je vijencem tankih
ali oporih žutih dlačica. Sjemenke su svojim šiljastim krajem usađene u jezgru
plodne glavice, tako da vanjski sloj glavice čine deblji krajevi plodova. Jezgra sjemenke
je sitna, tanka i dugoljasta te smještena samo u tankom dijelu sjemenke.
(Vidi si. 2.). . I


Ispitivanja izvršena kod IŠIZ*) dala su slijedeće prosječne podatke o
sjemenu platane (P. acerifolia)**):


*) ISIZ je kratica za Institut za šumarska istraživanja u Zagrebu koju ćemo


u ovom članku upotrebljavati.
**) Pod platanom smatra se u ovom dijelu članka P. acerifolia.


382