DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 49 <-- 49 --> PDF |
kraških platoa. Ima ga svuda do cea 500 m nlv, bez obzira na ekspozicije, A.klimatiziran je potpuno, te pomalo osvaja nova, klimatski ekstremnija područja. Prodire čak na teritorij susjedne Bosne, Bosanski seljaci koji održavaju trgovačke veze sa kotarom Imotskim, vraćajuć se kućama uzimlju čempresove stablašice iz kultura uz cestu i presađuju ih na svom teritoriju. Ima ga ponešto i u mnogim sjevernijim kotarevima sa kontinentalnom klimom, kao što su Sinj, Drniš, pa čak i Knin. Podaci o biološkim osobinama čempresa iz stručne literature nisu posve točni. Na pr, nije točno da je kritična temperatura za čempres —13° C u koliko ista traje 2—3 dana. U okolici Imotskog (selo> Glavina) kraj pravoslavne crkve postoje stariji nasadi Cupressus pyramidalis do 12 m visine, koji su preživjeli temperaturu—18° C uz jak sjeverni vjetar u trajanju od 4 dana i to skoro bez ikakvog oštećenja. Za uspješno kultiviranje ove vrste, međutim, potrebna su tri važna uvjeta: 1. sakupljanje sjemena u mjesnim kulturama sa aklimatiziranog drveća. 2. sakupljati potpuno zrelo sjeme sredinom mjeseca oktobra (ne juni—juli) i 3. prenositi sadnice na teren samo u proljeće .Osim toga valja sijati čempres što ranije u proljeće ili ga prethodno 2—3 sedmice držati u vlažnom pijesku. Jesenska presadnja ne uspijeva dobro, a sadnice čempresa ne podnose utrapljivanje. CEDRUS DEODARA ET CEDRUS ATLANTICA Više cedrova na naš krš! Obe vrste cedrova, a naročito himalajski ,vrlo dobro uspijevaju na području ovog kotara. U okolici Imotskog kraj Modrog Jezera postojala su također 2—3 primjerka 20 godina starih stabala Cedrus libani, ali su uništeni za vrijeme ovog rata. Nažalost prije rata cedrus-vrste su se malo sijale u šumskim rasadnicima i to samo radi pomanjkanja sjemena. Jednogodišnje kao i dvogodišnje cedrove sadnice jednako lako podnose presađivanje na teren. Presađene na teren sadnice cedra u tamošnjim klimatskim prilikama ne trpe mnogo od mrazeva, a i malo pate od suše. Bilo bi stoga preporučljivo, da se masovno uzgajaju na svim terenima (osim fliša) gdje iole ima dovoljno zemljišta, bez obzira na ekspoziciju. Pojedinih primjeraka cedrova ima po parkovima Metkovića , Dubrovnika, kod duvanske stanice u Vrgorcu i skoro u svim primorskim gradovima. Ima ih i na M a r j a n u u Splitu, gdje rastu na krševitom tlu bez ičije pomoći i bez posebne njege. ROBINIA PSEUDOACACIA Neuspjelo »b a g r e m o v a n j e«. Između uzgajanih listača predratnog doba, bagrem je uvijek zauzimao dominantan položaj (cea 60%). Mnogo je propagiran, besplatno dijeljen veliki broj sadnica privatnim posjednicima, pa je zato i proširen u čitavom kotaru, ali rijetko gdje se viđa kao dobro dimenzionirano i normalno razvijeno stablo. On je sastavni elemenat manjih sastojina seljačkih posjeda na 393 |