DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 51 <-- 51 --> PDF |
životne funkcije u sjemenu do proljeća bez pauze i takovo sjeme daje narednog proljeća 70—80°!o klijavosti. Na uzgajanju lipovih sadnica trebalo bi intenzivnije poraditi i zadovoljiti potražnju mnogobrojnih potrošača, a u prvom redu potrebu saobraćajnih ustanova za podizanje drvoreda uz naše ogolile putove, kao i za ozelenjenje gradova, sela i kupališta. Obe vrste lipe, t. j. Tilia parvifolia i T. grandifolia dobro uspijevaju na području Dalmacije i to s jednakim uspjehom u Primorju i u Zagori, u ravnicama i brdovitim predjelima, a vjerojatno bi uspijevale i dr. vrste lipa. > ULMUS - VRSTE I brijestovima valja osigurati mjes to u kraškim rasadnicima Poljski brijest Ulmus campestris nalazimo svuda po Dalmaciji. Ima ga u svim primorskim mjestima, osim otoka. Ima ga i u Zagorju sve do granice Bosne. Lako se uzgaja. Zasijan u proljeće u rasadnicima daje kvalitativno dobre i za presađivanje sposobne sadnice iste godine. Poteškoće oko njegovog uzgajanja nailaze kraški šumari samo u momentu sakupljanja sjemena (dozrijeva početkom maja), jer snažni vjetrovi katkad još prije dozrijevanja odnesu čitavu berbu i time potpuno poremete sjetvene planove. Takav slučaj je bio u proljeće 1948 godine, kad je na području oblasti Dalmacije sakupljeno jedva 5 kg brestovog sjemena u mjesto 200 kg predviđenih u planu pošumljavanja. Brijest vrlo dobro uspijeva na svimi tipovima tala, ali najbolje na dubljim diluvijalnim podlogama i na aluvijumu. Prije rata, iz nepojmljivih razloga, vrlo se malo uzgajao. Medu´ šumarima nije bio mnogo popularan iako je tehnika njegovog uzgajanja vrlo jednostavna, Grafioza na brijestovima u tamošnjim klimatskim i edafskim prilikama nije se pokazala toliko opasnom bolešću, da bi se radi toga moralo odustati od uzgajanja ove vanredno vrijedne vrste drveća. Ostale srodne vrste brijestova malo je u ovom kotaru. Brijest je proširen po čitavom Imotskom kotaru. U mnogim privatnim posjedima do dandanas mogu se naći jako dimenzionirani primjerci autohtonih brijestova. CELTIS AUSTRALIS Košćela je za pošumljavanje i za uživanje seoskoj d j e c i Košćela ili peligrinka proširena je u čitavom kotaru do 500 m nadmorske visine, na svim ekspozicijama pojedinačno ili u manjim grupicama, uglavnom u seljačkim posjedima u blizini naselja. U kulture se unosi u neznatnom broju zbog nedovoljne produkcije sadnica. Tehnika uzgajanja je jednostavna, ali sjemena nema dovoljno na raspolaganju. Zbog pomanjkanja voća na kršu seoska djeca često pokupe čitavu berbu. Postotak 395 |