DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 51     <-- 51 -->        PDF

životne funkcije u sjemenu do proljeća bez pauze i takovo sjeme daje narednog
proljeća 70—80°!o klijavosti.


Na uzgajanju lipovih sadnica trebalo bi intenzivnije poraditi i zadovoljiti
potražnju mnogobrojnih potrošača, a u prvom redu potrebu saobraćajnih
ustanova za podizanje drvoreda uz naše ogolile putove, kao i za
ozelenjenje gradova, sela i kupališta.


Obe vrste lipe, t. j. Tilia parvifolia i T. grandifolia dobro uspijevaju
na području Dalmacije i to s jednakim uspjehom u Primorju i u Zagori, u
ravnicama i brdovitim predjelima, a vjerojatno bi uspijevale i dr. vrste
lipa. >


ULMUS - VRSTE


I brijestovima valja osigurati mjes to u kraškim


rasadnicima


Poljski brijest Ulmus campestris nalazimo svuda po Dalmaciji. Ima ga
u svim primorskim mjestima, osim otoka. Ima ga i u Zagorju sve do granice
Bosne. Lako se uzgaja. Zasijan u proljeće u rasadnicima daje kvalitativno
dobre i za presađivanje sposobne sadnice iste godine.


Poteškoće oko njegovog uzgajanja nailaze kraški šumari samo u momentu
sakupljanja sjemena (dozrijeva početkom maja), jer snažni vjetrovi
katkad još prije dozrijevanja odnesu čitavu berbu i time potpuno poremete
sjetvene planove. Takav slučaj je bio u proljeće 1948 godine, kad je
na području oblasti Dalmacije sakupljeno jedva 5 kg brestovog sjemena
u mjesto 200 kg predviđenih u planu pošumljavanja.


Brijest vrlo dobro uspijeva na svimi tipovima tala, ali najbolje na dubljim
diluvijalnim podlogama i na aluvijumu. Prije rata, iz nepojmljivih
razloga, vrlo se malo uzgajao. Medu´ šumarima nije bio mnogo popularan
iako je tehnika njegovog uzgajanja vrlo jednostavna,


Grafioza na brijestovima u tamošnjim klimatskim i edafskim prilikama
nije se pokazala toliko opasnom bolešću, da bi se radi toga moralo
odustati od uzgajanja ove vanredno vrijedne vrste drveća.


Ostale srodne vrste brijestova malo je u ovom kotaru. Brijest je proširen
po čitavom Imotskom kotaru. U mnogim privatnim posjedima do
dandanas mogu se naći jako dimenzionirani primjerci autohtonih brijestova.


CELTIS AUSTRALIS


Košćela je za pošumljavanje i za uživanje seoskoj


d j e c i


Košćela ili peligrinka proširena je u čitavom kotaru do 500 m nadmorske
visine, na svim ekspozicijama pojedinačno ili u manjim grupicama,
uglavnom u seljačkim posjedima u blizini naselja. U kulture se unosi u
neznatnom broju zbog nedovoljne produkcije sadnica. Tehnika uzgajanja
je jednostavna, ali sjemena nema dovoljno na raspolaganju. Zbog pomanjkanja
voća na kršu seoska djeca često pokupe čitavu berbu. Postotak


395