DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 59 <-- 59 --> PDF |
Kako se vidi, društveno priznata vrednost drveta na panju »ŠT« po kvalitetu (vrsti drveća i asortimanu) u I razredu veća je za 320 mil. dinara öd vrednosti »CDNP«, u II razredu veća je za 160 mil. dinara, u III razredu ta je razlika jednaka 0, u IV razredu manja je za 160 mil. din. i u V razredu manja je za 320 miliona dinara. Ukupan zbir pozitivnih i negativnih razlika daje jednake iznose od 480 mil. dinara koji se poništavaju. Time se ujedno dokazuje pomenuta identičnost. »Šumska taksa« koju je autor izračunao u pojedinim razredima jednaka je prodajnoj ceni proizvođača drvo-industriskog proizvoda (eksploatacije šuma), kako se vidi iz gornje analize. Stoga je logično da ista ne može biti vrednost šumskog proizvoda drveta na panju. Razlika 4.120 — 2.520 = 1.600 mil. dinara između ukupne prodajne qene proizvođača drvno-industrijskog proizvoda (eksploatacije šuma) i diferencijalne rente položaja, nastaje usled obrazovanja ove poslednje pod uslovima najnepovoljnijeg položaja (Imax)´ Na osnovu svega izloženog mogu se izvesti ovi zaključci: 1) da je postavka o nepostojanju diferencijalne rente u šumarstvu nepravilna i pogrešna; i 2) da nema šumarstva bez ekonomske kategorije diferencijalne rente položaja. Lenjin je rekao da se diferencijalna renta položaja u poljoprivredi formira, pa makar bila i ukinuta privatna svojina. U šumarstvu se ona javlja u navedenom obliku. Stoga je tvrdnja autora: »da je pojam diferencijalne rente položaja u šumarstvu uveden pogrešnom analogijom prema diferencijalnoj renti boniteta u poljoprivredi« (str. 278), neosnovana. COMMENTING THE ARTICLE »DIFFERENTIAL RENT OF SITE IN FORESTRY« Author gives the argumentation about the incorrectness and groundlessness of the statement that the differential rent does not exist in forestry. Ing. Branimir Marinković (Supetar na Braču) PROBLEM PROPADANJA ČESMINE (QUERCUS ILEX L.) U DALMACIJI Uvod. Posljednjih nekoliko godina opaža se gotovo na cijelom području makije u Dalmaciji negdje jače, negdje slabije sušenje pojedinih dijelova strukova česmin e (crnike, česvine, česmiike — Quercus ilex L.). Uzrok ovom sušenju je napad insekta hrastovog kra s ni k a, hrastovo g prstenar a (Coraebus bifasciatus). Izgleda, da ovom problemu do danas nitko nije posvetio veću pažnju. Pokušat ćemo stoga u ovom članku prikazati sliku ovog propadanja, strukova česmine i osvijetliti ovaj problem. Česmina sa šumsko uzgojnog gledišta. U Dalmaciji česmina dolazi sa ostalim elementima makije. Zapravo je ona glavni njen elemenat, te u fitocenološkom pogledu predstavlja ponajviše regresivni stadij negdašnjih česminovih šuma (Quercetum ilicis Br. BI.). Sa šumsko uzgojnog gledišta 403 |