DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 6     <-- 6 -->        PDF

Njegovanje šuma obavlja se svake godine u svakoj afektaciji (osim u
prvoj!). U nekim afektacijama proredit će se sve sastojine dva, a u nekim
tri i više puta. Intenzitet proredivanja prepušta se provodiocu uređajnog
elaborata.


Glavne revizije obavljaju se potkraj svake periode. Tada se ponovno
sastavlja posebna osnova sječa za narednu periodu. Unutar periode vrše
se obično svake desete godine male revizije. One se sastoje u ponovnom
obračunu godišnjeg etata glavnog prihoda. To se čini zbog toga, jer obračun
etata ,odnosno bolje reći obračun prirasta, nije potpuno egzaktan.


Specifičnost metode stalnih afektacija očituje se u tome,
što su periode tako dugačke, da se za vrijeme jedne periode mogu prirodno
pomladiti sve sastojine posebne osnove sječa. Iz toga proizlazi, da je m etoda
stalnih afektacija vezana jedino uz oplodnu sječu,
što je uopće karakteristično za sve francuske kombinirane metode.


Druga specifičnost metode stalnih afektacija ili, bolje
reći, uopće specifičnost francuskog uređivanja šuma jesu konvencionalne
jednoulazne drvnogromadne (uredajne) tabele izrađene na bazi prsnih promjera.
One ne daju točne rezultate za drvnu masu pojedinih stabala na
panju. No one omogućuju točnu kontrolu uživanja šuma i kontrolu prirasta.


Te dvije specifičnosti metode stalnih afektacija održale
su se do danas u francuskom uređivanju šuma. Metoda stalnih
afektacij a se preživjela, što je potpuno razumljivo, jer se osniva na
pretpostavci, da su afektacije fiksne i suvisle, da je ophodnja jedinstvena i
nepromjenljiva, da je oblik gospodarenja isti i da će tok vegetacije biti pravilan
i neporemećen. To je, naravno, nemoguće postići u prirodnoj šumi.


Pa ipak jedna od najljepših šuma hrasta kitnjaka u Francuskoj — šuma
»Bere e« uređena je i danas po toj metodi. Evo o njezinom uređenju nekoliko podataka.
Suma »Berce« se nalazi 35 km južno od grada Le Mans. Površina joj je
5.442,30 ha; od toga otpada na listače 3.800 ha a na četinjače 1.642,30 ha. Nadmorska
visina se kreće oko 150 m. Tlo je ilovasto-pjeskovito. Listače čini hrast kitnjak sa
dobro razvijenom donjom etažom bukve.


Površina listača razdijeljena je na 7 gospodarskih jedinica tako, da svaka gospodarska
jedinica obuhvata podjednake stojbinske (ekološke) prilike. U četiri
gospodarske jedinice ophodnja je duga 240 godina, a u ostale tri ona iznosi 216 godina.
Svaka je gospodarska jedinica razdijeljena na 6 afektacija, odnosno na 6 dobnih
razreda, a svaki od njih zauzima V« površine gospodarske jedinice. U gospodarskim
jedinicama s ophodnjom od 240 godina periode su duge 40 godina, dok su one
u ostalim gospodarskim jedinicama 36 godina. Prema tome u jednim gospodarskim
jedinicama mora biti zadnja afektacija (sastojine od 201—240 god.) posječena i prirodno
pomlađena u toku od 40 godina, dok u drugim jedinicama zadnja afektacija


(t. j . sastojine starosti od 180—216 god.) mora biti posječena i prirodno pomlađena
u toku od 36 godina.
Oplodna sječa vrši se u 5 sjekova. Pripravnim se sijekom vadi sya donja etaža
i 25—30% drvne mase glavne sastojine. U razmacima od 2—3 godine provode se 3
naknadna sijeka, a zatim dovršni sijek tako, da pomladno razdoblje traje 12—15
godina. Sastojine zrele za sječu, t. j . prije pripravnog sijeka, dosežu iznos od 800 m*
hrastovine i 50 m3 bukovine po jednom hektaru. (Vidi si. 1.)


Drvna se masa ustanovljuje samo u sastojinama zadnje afektacije pomoću
jednoulaznih drvnogromadnih tabela. Kvocijent tako ustanovljene drvne mase i duljine
periode definira godišnji etat. Male revizije obavljaju se svakih 10 godina, a
jedina im je svrha, da se korigira godišnji etat. To se vrši tako, da se ponovno klupiraju
preostala stabla u zadnjoj afektaciji. Na taj se način ustanovljuje prirast i
revidira prvotno određeni godišnji etat.


Objašnjenje, zašto u Francuskoj još uvijek primjenjuju metod u stalni h
afektacija, nalazimo u tome, što je u šumi »Berce« dugotrajnim uređivanjem


350