DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 64     <-- 64 -->        PDF

nost česmine prema napadu ovog štetnika postignut ćemo tek onda, kad
se meliorira i samo tlo, kad sklop u sastojini bude potpun i kada bude
njezi svakog struka česmine posvećena ona pažnja koju ona traži.


Ovo ćemo po našem mišljenju, postići u prvom redu strogom zaštitom,
stavljanjem pod zabranu, i spriječavanjem daljnjeg haračenja makije specijalno
česmine, kao i stalnim provađanjem čišćenja i popunjavanjem
praznina u makijskim šumama i šikarama odgovarajućim vrstama. Koje
će se predložene mjere i u kojem obimu moći stvarno provesti na terenu
u Dalmaciji pitanje je i problem za sebe.


LITERATURA:


1. Bar bey A.: Traite d´entomologie forestiere, Paris 1925 g. II. edit (str. 401).
2. Bujukali ć H.: Šumarstvo osrtva Brača, Gračanica 1934, dipl, rad, litogr. (str.
14). 3. Marinkovi ć B.: Nekoliko mišljenja i prijedloga k pitanju amelioracije
devastiranih makija u Dalmaciji, Šum .list 1950 g. br. 5 i 6. 4. P e t r a č ić A.: Štete
od hrastovog krasnika (Coraebus bifasciatus) kod uzgajanja hrastovih šuma, Šum.
list 1934 g. (str. 110 i 111). 5. Vajda Z.: Zaštita šuma, Šum. priručnik II. dio Zgb.
1946 g. (str. 821). 6. Vesel i D.: Bilješke iz zaštite šuma, Sarajevo 1946 g. (str. 32).
IL PROBLEMA DEL DEPERIMENTO DELL´ELCE (LECCIO, QUERCUS ILEX L.)
IN DALMAZIA


L´autore constata in tutta la Dalmazia la presenza đelTinsetto Coraebus bifasciauts
suH´elce (leccio, Quercus ilex L.).


Analizando questa invasione l´autore conclude che il trattamento negativo
verso la macchia e la devastazione continua della macchia, sono le cause principali
del deperimento dell´elce. e queste cause hanno favorizato lo sviluppo e l´invasione
del Coraebus.


Alia fine l´autore propone alcune rnisure per combattere questo insetto.


Ing. Bran. Pejoski (Skopje)


O BROJU SEMENKI U PLODOVIMA JUNIPERUS EXCELSA, Bieb.


Rasprostranjenost vrste Juniperus excelsa, Bieb. — U biljno-geografskom
pogledu Juniperus excelsa , Bieb. naseljava Istočni Mediteran,
uključujući Kavkaz i Krim (7). U Maloj Aziji ova vrsta naročito dolazi na
južnim delovima ovog poluostrva između A v 1 a n-a i Ad a n-e, gde se
penje do 1.800 metara nadmorske visine zajedno sa Quercus pube scens
i Qu. infect oria (Bernhard). U Grčkoj dolazi kako na
ostrvima tako i na kontinentu. U Bugarskoj susreće se pojedinačno ili u
većim grupama na nižim delovima Centralnih Rodopa i kod Kresnenskog
defileja (S t e f a n o v).


U Jugoslaviji jedino dolazi u Makedoniji, gde na nekim mestima gradi
na manjini površinama veoma lepe čiste ili mešovite sastojine (Pčinja, Crna
Reka, Raduša, Prespansko Jezero). U visinskom pogledu ona u Makedoniji
dolazi od 100 do 800 metara nadmorske visine na krečnim ili silikatnim
terenima. Baš na terenima Makedonije ona je bila predmet istraživanja


408