DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 7 <-- 7 --> PDF |
postignut normalan razmjer dobnih razreda unutar svake gospodarske jedinice, pa je prema tome spomenuta metoda upotrebljiva. Metoda promjenljivih afektacija Metoda promjenljivih afektacija razvila se iz metode stalnih afektacija. Kao i kod prethodne metode i ovdje se ophodnja dijeli na periode, koje su zadržale prvobitno značenje. Gospodarska jedinica se dijeli na afektacije, ali koje nisu više ni suvisle, ni permanentne cjeline. Opća osnova sječa nema više permanentni karakter. Revizija uređajnog elaborata obavlja se na koncu svake periode. Tada se ponovno formiraju sve afektacije, tako da u stvari postoji samo zadnja afektacija. Ostale afektacije računskog su karaktera, a formiraju se radi toga, da bi se mogla odrediti površina zadnje afektacije, t. j . one, koja će se posjeći i prirodno pomladiti u toku prve periode. Princip je, dakle, ostao isti, kao kod metode stalnih afektacija: svaka perioda dobiva jednaku površinu sastojina, t. j . jednako veliku afektaciju. Budući da se prilikom revizije uređajnog elaborata ponovno stvaraju nove afektacije, nema jedinstvene i nepromjenljive ophodnje unutar gospodarske jedinice, kao kod prethodne metode. Može se stoga dogoditi, da neki odjeli jedne gospodarske jedinice budu u toku jedne ophodnje posječeni više puta, a neki nijedamput. Na taj se način može ova metoda lakše prilagoditi postojećoj gospodarskoj strukturi prirodnih šuma, to više, što afektacije ne moraju biti ni trajne ni suvisle cjeline. Godišnji etat glavnog prihoda i međuprihoda računa se na analogan način kao kod metode stalnih afektacija. Klasičan primjer za metodu promjenljivih afektacija našli smo u četvrtoj i osmoj gospodarskoj jedinici školske šume »La For et Domaniale de Haye« u okolici Nancya. M e t´o.d a jedne jedine afektacije Metoda jedne jedine afektacije razvila se iz metode promjenljivih afektacija. Za razliku od prethodnih dviju metoda ova metoda operira samo s jednom afektacijom i odgovarajućom periodom (n), koja se odabire tako duga, da se za vrijeme njezina trajanja mogu prirodno pomladiti sve sastojine u afektaciji. Površina afektacije (s) ne određuje se na temelju opće osnove sječa, kao kod prethodnih dviju metoda, nego se izračunava po formuli (2) s = — P (2) a P = površina gospodarske jedinice; a = sječiva dob; n = dužina periode. Afektacija se formira od sastojina rastepenih po cijeloj gospodarskoj jedinici. Kako se najprije uzimlju u obzir sastojine, u kojima je već počela oplodna sječa, potrebno je njihovu površinu reducirati na potpun obrast. Prema instrukciji za uređivanje šuma od 1924. ta se redukcija ima obaviti 351 |