DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 72     <-- 72 -->        PDF

U vezi s utvrđenjem činjenice postojanja uši jelova izboja kod nas
trebalo bi opskrbiti šumska gospodarstva motornim zaprašivačima i potrebnim
količinama DDT ili HCH praha, kako bi se u slučaju potrebe
moglo odmah pristupiti suzbijanju tog štetnika. Ako ne pristupimo suzbijanju
uši kod početka zaraze može doći do jačeg širenja tog štetnika i na
taj način mogao bi biti ugrožen razvoj pomlatka jele u našim šumama.


Pored toga bezuvjetno je potrebno organizirati što jaču obavještajnu
službu za zaštitu šuma, jer bi bilo vrlo nezgodno da se zaraza ustanovi tek
onda kada se bude uš već u velikoj mjeri kod nas raširila.


LITERATURA


Hofman n Ch.: Freihandstudien über Auftreten, Bionoimiie, Ökologie und
Epidemiologie der WeÄsstannenilaius Dreyfusia (Chermes) Nüsislini C. B. Zeitschrift


f. angewandte Entomologie Bd. XXV Berlin 1939. — Schlimi tschek E.: Beobachtungen
bei einer Ubervermehruing d. Tannentrieblaius Dreyfusia Nussl"´mi C. B. Zentnailblatt
f. d. gas. Forstwesen Bd. 54 — 1928. — Schiraitschek E.: Zum Massenauf treten
d. Tannemtrieblaus Dreyfusiia. Nüssiini C. B. in Österreich, D. Land- u. forstwirtschaftliche
Giutsbetrieb, Wien 1952. — Sc hne i d eir-Or el li: Die Weasstannenlaus
Dreyfusia Nüssiini an alten Bämrnen. Schweiz. Zeitschrift f. Forstwesen. 1937.
TANENTRIEBLAUS — .DREYFUSIA NÜSSLINI C. B. Nachdem es bekannt
wurde list, dass die Tannentriohlaus auch -bei >unis vorkommt und der Autor hat s:ch
allein davon in einigen Wäldern Sloveniens überzeugt, gibt er in diesem Referate einen
kurzen Bericht über das Leben und Bekämpfung dieses Schädlings.


/


f


Ing. Drago Radimir (Zagreb)


UZGOJNA MJERA KOJOJ SE U NAS NE POKLANJA
DOVOLJNO PAŽNJE


Među ostalim šumsko-uzgojnim zahvatima u cilju da se u što kraćem
roku uzgoji što vrednija sastojina (čišćenja, prorede, progale) naročito
mjesto zauzima rezanje grana,


čišćenje granja sa stabala uzgajanih u sastojinama odgovarajućeg
sklopa odnosno odumiranje istih i pomjeranje zelene krošnje prema
gornjem dijelu debla prirodna je pojava u razvoju sastojina.


Efikasnom njegom sastojina treba pospješiti taj prirodni proces, da
bi se povećala vrijednost stabala odnosno njihova tehnička uporabljivost,
pravovremenim zahvatom, ukoliko se ona nisu po prirodi radi nedovoljnog
sklopa ili slabe zasjene očistila od grana.


U naprednijim zemljama ove uzgojne mjere provode se redovito na


" temelju rezultata stručnih istraživanja, koja su svojevremeno vršena u
Americi, Južnoj Africi, Finskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Austriji
i t. d. po Th. Hartigu, Lakari, Mayer-Wedelinu, Bürgern, Arnoldu, Engler,
Cieslar i dr. Dok se rezanje grana vrši skoro kod svih četinara, kod listača
se provodi obično kod hrasta i topole, rjeđe kod bukve, lipe i breze. Rezanje
grana vrši se za vrijeme mirovanja vegetacije kod četinara, kad stabla
dostignu debljinu od 8—14 cm prosječno u prsnoj visini, počam od donjih


416