DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 72 <-- 72 --> PDF |
U vezi s utvrđenjem činjenice postojanja uši jelova izboja kod nas trebalo bi opskrbiti šumska gospodarstva motornim zaprašivačima i potrebnim količinama DDT ili HCH praha, kako bi se u slučaju potrebe moglo odmah pristupiti suzbijanju tog štetnika. Ako ne pristupimo suzbijanju uši kod početka zaraze može doći do jačeg širenja tog štetnika i na taj način mogao bi biti ugrožen razvoj pomlatka jele u našim šumama. Pored toga bezuvjetno je potrebno organizirati što jaču obavještajnu službu za zaštitu šuma, jer bi bilo vrlo nezgodno da se zaraza ustanovi tek onda kada se bude uš već u velikoj mjeri kod nas raširila. LITERATURA Hofman n Ch.: Freihandstudien über Auftreten, Bionoimiie, Ökologie und Epidemiologie der WeÄsstannenilaius Dreyfusia (Chermes) Nüsislini C. B. Zeitschrift f. angewandte Entomologie Bd. XXV Berlin 1939. — Schlimi tschek E.: Beobachtungen bei einer Ubervermehruing d. Tannentrieblaius Dreyfusia Nussl"´mi C. B. Zentnailblatt f. d. gas. Forstwesen Bd. 54 — 1928. — Schiraitschek E.: Zum Massenauf treten d. Tannemtrieblaus Dreyfusiia. Nüssiini C. B. in Österreich, D. Land- u. forstwirtschaftliche Giutsbetrieb, Wien 1952. — Sc hne i d eir-Or el li: Die Weasstannenlaus Dreyfusia Nüssiini an alten Bämrnen. Schweiz. Zeitschrift f. Forstwesen. 1937. TANENTRIEBLAUS — .DREYFUSIA NÜSSLINI C. B. Nachdem es bekannt wurde list, dass die Tannentriohlaus auch -bei >unis vorkommt und der Autor hat s:ch allein davon in einigen Wäldern Sloveniens überzeugt, gibt er in diesem Referate einen kurzen Bericht über das Leben und Bekämpfung dieses Schädlings. / f Ing. Drago Radimir (Zagreb) UZGOJNA MJERA KOJOJ SE U NAS NE POKLANJA DOVOLJNO PAŽNJE Među ostalim šumsko-uzgojnim zahvatima u cilju da se u što kraćem roku uzgoji što vrednija sastojina (čišćenja, prorede, progale) naročito mjesto zauzima rezanje grana, čišćenje granja sa stabala uzgajanih u sastojinama odgovarajućeg sklopa odnosno odumiranje istih i pomjeranje zelene krošnje prema gornjem dijelu debla prirodna je pojava u razvoju sastojina. Efikasnom njegom sastojina treba pospješiti taj prirodni proces, da bi se povećala vrijednost stabala odnosno njihova tehnička uporabljivost, pravovremenim zahvatom, ukoliko se ona nisu po prirodi radi nedovoljnog sklopa ili slabe zasjene očistila od grana. U naprednijim zemljama ove uzgojne mjere provode se redovito na " temelju rezultata stručnih istraživanja, koja su svojevremeno vršena u Americi, Južnoj Africi, Finskoj, Njemačkoj, Francuskoj, Švicarskoj, Austriji i t. d. po Th. Hartigu, Lakari, Mayer-Wedelinu, Bürgern, Arnoldu, Engler, Cieslar i dr. Dok se rezanje grana vrši skoro kod svih četinara, kod listača se provodi obično kod hrasta i topole, rjeđe kod bukve, lipe i breze. Rezanje grana vrši se za vrijeme mirovanja vegetacije kod četinara, kad stabla dostignu debljinu od 8—14 cm prosječno u prsnoj visini, počam od donjih 416 |