DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 74 <-- 74 --> PDF |
dalnog čempresa. Pa čak i kad požar uništi krošnje ovih borova oni ne ugibaju, već se debla, koja uslijed jake kore ostaju neozledena, brzo zazelene. Pri sječi ili proredama tjeraju iz panja bujne izbojke, te izgleda kao da se formira druga etaža u sastojini. Radi brzog rasta, vanredno vrijednog drva »tea«, velike vitalnostisposobnosti tjeranja adventivnih pupova iz debla i izbojaka iz panja unašana je ova ekzota posljednjih decenija u sve zapadnomediteranske zemlje i neke otoke klimatske zone Lauretuma, a ima je i kod nas kao parkovno drvo u Primorju (Dubrovnik, Hercegnovi). Kvalitetno vrijedno tehničko drvo smatra se drvo čisto od grana. Stepen čistoće veći je u onoj grupi stabala, kod koje se deblo može da razabere i unutar same krošnje sve do njenog vrha (smrča, jela, ariš, bor, borovac, joha, hrast kitnjak, jasen, breza), a manji u onoj, gdje se osovina počinje da gubi već na početku krošnje. Biološki uzevši, prosječni stepen čistoće debla veći je u liščara nego u četinjara, međutim sa gledišta praktičnoga iskorišćavanja šuma (tehničko-trgovačkog) prosječna je čistoća debla veća u četinjara nego u liščara. (Ugrenovi ć — Iskorišćavanje šuma II. 53) Drvo potpuno čisto od grana ne može se kod izvjesnih vrsti drveća postići nikakovim šumsko-uzigojnim postupkom, ukoliko se ne pritekne u pomoć vjetšačkim klaštrenjem i rezanjem grana. Rezanje grana je jednostavna i efikasna mjera jačanja kvaliteta, te se ono preporuča ne samo u naročitim slučajevima, već ono predstavlja važan udio normalnih šumskouzgojnih radova. Troškovi su za rezanje suhih grana ispod 6 m tako maleni, da se još isplate ipri strogom kamatno-kamiatnom računu u poređenju sa vanrednim povećanjem vrijednosti oklaštrenog trupca. Kod duiglazije, borovcia i smrče ne može se ni zamisliti na većini staništa neka proizvodnja kvalitetno vrijednog drveta bez rezanja grana, ono je vrlo potrebno i kod topole, a preporuča se kod ariša i bora osobito na dobrim staništima. Međutim rezanje granja kao uzgojna mjera u njezi sastojina šumskog gospodarstva u našim krajevima rijetka je stvar. U davnim vremenima provađailo se rezanje i klaštrenje grana u hrastovim šumama Istr e (Motovun, okolica Pule), rezervisanim za potrebe našeg i stranog brodarstva, ne toliko za uzgoj čistih trupaca koliko za proizvodnju fazoniranog drveta za rebra, klečke, račve i krivače i t. d. (Kauders , Pola stoljeća šumarstva). Danas, kada kapacitet naših obnovljenih brodogradilišta s dana u dan stalno raste a stime i potrošnja tehničko-kvalitetnog drveta, kada smola rska industrija traži borova debla čista od grana, kada tvornice šperploča i furnira najbolje plaćaju čiste trupce ravnomjerne strukture odgovarajućih dimenzija, nastupilo je krajnje vrijeme, da se pristupi provađamju ove važne uzgojne mjere. BIBLIOGRAFIJA: BürgerH. : Mitteilungen d. schwe´iiz,. Anstatt für d. forstliche Veirsuchiswesen, 1935, 1949, 1951. Mctteilungem d. forstlichen Biundesverisuiöhsamistalt Mariaibrunn. Vol. 47: Fisch e T F.: Ziele u. Grenizen d. Züclbtumjg ,h. Waitdibäuman, Schw. Ztsohifilfit für Forsitw. 1950; M ay er1 - W ed e 1 in, H.: Das Aii^faisten d. Waldbaüimc, Hannover 1937; Pec h man n H.: Mitteilungen dl öster, Gess. f. Holzforschg, IL 1951; Cebaillos e Or tun o : Fiona y vegeitooilon forestall de la Cainariias occicfentallejs, Madrid 1951. 418 |