DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Dr. Larsen boravio je kraće vrijeme i u Zagrebu. Tom prilikom posjetio je


Glavnu upravu za šumarstvo kao i Poljoprivredno-šumarski fakultet. Kao gost Šu


marskog društva NR Hrvatske održao je 29. IV. o. g. u društvenim prostrojima pre


davanje o šumarstvu Danske.


Danska je imala zemlja (43.00 km2), sa svega 3,844.000 stanovnika. U šumarstvu


Danske za vrijeme poznatog ministra Reventlow a (1748—1827) uneseni su u


praksu ovi principi: regularna čišćenja, prirodno pomlađen je s oplodnim razdobljem


od 10—20 godina .prorede počinju rano a često se vraćaju (svake druge do pete go


dine), ophodnje kratke. Na temelju mjerenja Reventlow je našao da je prosječni


godišnji prihod u bukovim sastojinama bio do 15 m3 po ha.


Nastava šumarstva vrši se od 1800. godine na Univerzitetu u Kopenhagenu, a od


1863 na Kr. veterinarskoj i agrikulturnoj školi u Kopenhagenu. Prema tome šumarska


nastava u Danskoj traje već 165 godina.


Predavač je iznio neke brojke o danskim šumama: površina pod šumom je vrlo


mala (cea 340.000 ha) i iznosi jedva 8,l°/o ukupne površine zemlje. Dodaje se, da su to


površine veoma razbijene i izolirane. Od listača najviše imade bukve, a od četinjača


smrču (umjetno). U pogledu prirodnih vrsta drveća Danska je vrlo siromašna. Bu


dući da bukva vrlo rijetko i slabo rađa sjemenom, sjeme se uvozi iz Holandije,


Belgije i dr. Klekovina bora (Pinus motnana) vrlo se često sadi za vezanje dina, a


od egzotičnih vrsta dobro uspijeva Picea sitehensis i Abies alba.


Po obliku prevladavaju regularne visoke šume. Ophodnja za bukvu je 110—120


godina, za hrast 120—130 godina, a za smrču 40—80 godina.


Predavač je prikazao metode i rezultate t. zv. visoke danske prorede. Ona po


činje u 15.—20. godini, provodi se svake 2.—3. godine u mlađim, odnosno svake 4.


godine u srednjedobnim sastojinama. U svakom proređivanju vadi se najviše do


12—15°/o. mase. U starosti od 120 godina ostaje na 1 ha cea 100—120 najljepših stabala.


Predavač je istakao veliki značaj umjetnog pošumljavanja za Dansku. Posljednih
150 godina pošumljena površina gotovo je udvostručena. Velike površine vrištine
pretvorene su u šumu.


Drugi dio predavanja Dr. Larsen je posvetio svom radu u Arboretumu u
Hörsholmu. Tu je 1936 posađeno 37 akri za eksperimentalne ciljeve i dodano nekoliko
pokusnih ploha nedaleko samoga Arboretuma. Arboretum je zajedno sa šum. botaničkim
vrtom u Charlottenlundu, gdje su prve sadnje vršene od 1838, potpao pod
Kralj, veterinarsku i agrikulturnu visoku školu. Upravitelj ovih objekata je dr.
Larsen . Troškove uprave i rada pokriva se iz državnih i privatnih izvora. Oni
momentano iznose oko 32.000 kruna godišnje.


Kako je predavač naglasio, šumarska genetika bazira na detaljnom šumskobotaničkom
studiju. Ona u svom radu sarađuje s stručnjacima iz uzgajanja šuma,
vrtlarstva, botanike, genetike, patologije i dr. Ističe se, da su genetski radovi ovdje
započeli 1924 oprašivanjem Abies lowiana X A. grandis, zatim 1929 ukrštavanjem
vrsta ariša i drugih četinjača. Jednako je tako započeo rad na vegetativnom razmnožavanju
drveća, selekcioniranom za oplemenjivanje. Značaj rada takve vrste istaknut
je prvi puta na šum. Kongresu 1936 u Budimpešti.


Predavač je nadalje iznio svoje iskustvo u oplemenjivanju šumskog drveća,
ističući da je za taj posao potrebno usvojiti tehniku cijepljenja, okuliranja i dobivanja
reznica. Tako je u rasadniku rađeno sa cjepkama bukve, hrasta, brijesta, jasena,
johe, breze, smrče, jele, bora i duglazije. Vegetivno razmnožavanje primjenjuje se
na široko za određivanja genotipa. U tom smislu se podižu posebne kulture, u kojima
stabla služe za demonstraciju nasljedne osnove određenog stabla. Tim se načinom
nadalje čuvaju za budućnost najbolja stabla pojedinih vrsta, ispituje se ponašanje
određenih genotipova u različitim vanjskim okolnostima, što je vrlo važno s obzirom
na otpornost na razne bolesti.


Uz mnogo reprodukcija predavač je pokazao što se misli pod stablima »pokazateljima
«: kultura različitih klonova, koja služi za proučavanje njihove fenologije,
fiziologije i patologije. Dr. Larson je već davno istakao da je potrebno obratiti pažnju
ne samo rasama i klimatskim tipovima koje susrećemo u prirodi, nego i individuma,
koji pokazuju naročita poželjna svojstva. On je naglasio da se tim metodama osigurava
čuvanje dragocjenih individua za budućnost. Njihovo pronalaženje u prirodi
osnovni je zadatak a vrijeme je da se prestane skupljati monstruozitete u prirodi.


Podizanjem kultura putem cijepljenja cvjetnih izbojaka elitnih stabala omogućeno
je i stalno dobivanje hibridnog sjemena, iskorišćavanje heteroziteta i si.


426




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 83     <-- 83 -->        PDF

S tim u vezi napominjemo, da je dr. Lärsen postavio ove osnovne zadaće
melioracije šumskog drveća: 1. upoznavanje nasljedne razlike unutar vrste, rasaspecijalnih tipova, 2. umjetno oprašivanje,. 3. hibridizacija, kao izvor za heterozis,


4. citološko istraživanje broja hromosoma i 5. vegetativno razmnožavanje, podizanje
kultura za dobivanje sjemena i upoznavanje genotipa. Te osnovne principe šumarske
genetike iznio- je dr. Larsen i na Šumarskom Kongresu u Helsinkiju 1949 god. Navedeni
posao je, kako predavač ističe, u Danskoj podijeljen na nekoliko ustanova.
Organizacija šum. genetskog rada u Danskoj daje mogućnost najveće lične inicijative
i pruža ekspeditivnu saradnju, što je njena najvažnija karakteristika.
Arboretum radi u najužoj povezanosti sa Šum. eksperimentalnom stanicom.
Provjeravanje i primjena rezultata vrši se kod Oplemenjivacke stanice državnih
šuma (osnovana 1946). Ovdje su specijalni uređaji za trušenje, čišćenje i čuvanje
šumskog sjemenja. To je jedno od najvažnijih praktičnih uputstava za korišćenje
najboljeg šumskog sjemenja, eliminiranje sjemena loših genetskih osebina.


Arboretum sarađuje i u radu pokusnog rasadnika (osnovanog od tvornica šibica)
u cilju podizanja najboljih topola i trepetljika. Godine 1943 dobiven je vrijedan
hibrid Populus tremuloides X P. tremula.


Svoje veoma itneresantno predavanje dr. S. Larsen popratio je brojnim projekcijama
vlastitih istraživanja u Danskoj.
, B. Zlatarić


ŠUMARSKI SASTANAK U ZÜRICHU


Tokom ljeta ove godine organiziran je sastanak profesora šumarstva, iz zemalja
susjednih Alpama, a na inicijativu profdsoira Kocstlera iz Münchena. Sastanak je
održan u Zürichu od 7 do 14 septembra ove godine, zahvaljujući brizi profesora Leibturidguta
i osoblja šumarskog instituta Savezne visoke tehničke škole u Zürichu. .


Na ovome sastanku sudjelovali su slijedeći profescri: Leibundgu t iz Ziiricha,
Ko es tier iz Münchena, Bauer iz Frešburga (na Breisgau),. S c h r e i b t r
iz Beča, Alikalfić iz Sa.rajeva A S i 1 vy - L e 1 ig ois iz Nancya. Profesor de
Philip p As iz Firence nije mogao prisustvovati radi puta u Australiju.


427




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 84     <-- 84 -->        PDF

Svrha sastanka bila je da se ispitaju metode obuke te metode vlastitih istraži


vanja u svakoj zemlji i da se razmotre mogućnosti saradnjc u izmjeni asistenata i


publikacija.


Ovaj program bio je obilno ispunjen. Izvjetaji i izmjene misli u dvorani, bile
su svaki dan dopunjene posjetama rasadnicima i mjestima gdje se vrše pokusi gdje
su se vodile plodne i korisne diskusije;}


(Prema vještima iz »Revue forestiere francaise«).


V. S.
MEĐUNARODNI SAVEZ INSTITUTA ZA ŠUMARSKA ISTRAŽIVANJA


Stalni Biro Međunarodnog saveza instituta za šumarska istraživanja sastaje se
svake godine. Prije dvije godine održao je svoja zasjedanja u Firenzi. U godini 1951.
sstanak je održan u Holandiji u Wageningenu. Ove godine je skupština održana u
Danskoj i to u Kopenhagenu od 22.—27. septembra 1952. g.


Na tom sastanku među ostalim primljena je i odluka koja se odnosi na organizaciju
kongresa stanica za istraživanja. Kongres bi se trebao održati u Rimu i na
Siciliji u septembru i oktobru 1953. g.


Radne sjednice održanesu u Kopenhagenu kao i Arboretumu Hörsholmu, te su
bile povezane sa vrlo instruktivnim obilascima šuma.


G. Syrach Larsen kao organizator ovih sastanaka i obilazaka, imao je veliki
uspjeh.
(Prema vijestima iz »Revue forestiere francaise«.)


V. S.
PEDESET GODIŠNJICA ŠVEDSKOG INSTITUTA ZA ŠUMARSKA
ISTRAŽIVANJA


Švedski Institut za šumarska istraživanja svečano je proslavio svoju pedesetgodišnjicu
24. septembra 1952. Mnogobrojne škole i šumarski instituti delegirali su
svoje predstavnike na ovu svečanost. Međunarodni Savez stanica za istraživanje
zastupao je M. Lönnroth, dugogodišnji predsjednik Saveza, te profesori Koestler i
Mantel (Njemačka), Syrach Larsen (Danska), Ilvessalo (Finska), Schaeffer (Francuska),
Mack Donald (Velika Britanija), Van Vloten (Nizozemska).


Nakon posjete i pregleda zgrada Instituta, izvršena je posjeta pokusnog polja
u Bogesundu. U Stockholmu su učesnici prisustvovali svečanom sastanku koji se
održao u plavoj dvorani Gradske vjećnice Stockholma, u prisutnosti kralja Švedske.


Poslije nekoliko predavanja i predaje nagrada izvršen je dugi defile švedskih
kao i stranih predstavnika koji su došli da slavnom Institutu donesu dokaze njihovog
poštivanja i simpatija.


(Prema vijestima iz »Revue forestiere francaise«.)


V. S.
O 110-GODIŠNJICI »GOSPODARSKOG LISTA«


U »Viencu« 1838. god. je pisao jedan nepoznati pisac, da članovi zagrebačke
»Narodne čitaonice«, kojoj je predsjednik starina grof Janko Draskovi
c vijećaju među inim i o tome kako će unaprijediti narodno gospodarstvo. Kao
rezultat tih nastojanja je osnivanje H r v a t sk o-s 1 a von s k og gospodarsko
g društv a 24. XI. 1841. Na ovoj osnivačkoj skupštini je zaključeno, da se
izdaje na narodnome jeziku društveno Glasilo, za koje je trebala dozvola iz Beča.
U međuvremenu društvo je izdalo 26. I. 1842. god.: »Priobćenje članovom
horvatsko-slavonskog gospodarskog društva od upravljajućeg
odbora«. Ovo je službeni početak izlaženja današnjega Gospodarskog
lista. Odobrenje je ponešto okasnilo, te kada je stiglo počeo je od 30. srpnja 1842.
god. izlaziti »List mesečni Gospodarskog družtva«. Između 1850—
1852. god. izlazi kao godišnjak društva pod imenom »List gospodarsko g
društva horvatsko-slavonskog«, a od 1853 opet redovno kao »Gospodarsk
e novine«, a na koncu od 1855. god. s malim prekidom sve do danas
kao »Gospodarski list«. Rekli smo s malim prekidom, a to je od prosinca


428




ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 85     <-- 85 -->        PDF

1949. pa do prosinca 1951. god. kada je »Gospodarski list« bio fuzioniran s jednim
zadružnim listom u »Novu poljoprivredu«. No od prosinca 1951. opet izlazi
kao Gospodarski list, a uredništvo je kao posvojilo Novu poljoprivredu.


Stranice Gospodarskog lista su bile tijekom 110 godina uvijek otvorene i piscima
drugih struka. U Gospodarskom listu je od 1842. pa do danas mnogo članaka i od
trajne vrijednosti iz raznih grana šumarstva uopće. To se vidi i iz Šumarsk e
bibliografij e u kojoj je autor unio članke šumarskog sadržaja iz godišta
1853—1856.


Gospodarski list je namijenjen podizanju i unapređenju poljoprivrede na selu,
te da širi najnovije tekovine nauke i prakse, koje su u vezi s podizanjem i unapređenjem
poljoprivredne proizvodnje. No ovo se ne da u praksi odvojiti od šumarstva.
Radi toga su i šumarski stručnjaci pisali u Gospodarskom listu i to naročito o kršu,
pošumljivanju, o njezi i čuvanju šuma, o drveću brzog rasta i t. d. Mogla bi se napisati
cijela šumarska bibliografija, koja bi bila uzeta iz godišta našega Stodeset godišnjaka.


Potreba da izlazi Gospodarski list je i sada aktuelna, a ona će biti i u budućnosti.
Agronomsko je društvo NRH na svojoj prošlogodišnjoj skupštini zaključilo,
da će poduzeti mjere na nadležnome mjestu, da se opet pokrene Gospodarski list
mjesto Nove Poljoprivrede. Ovo je i učinjeno, te je to veliki uspjeh pomenutog
društva.


U vezi iznesenog potrebno bi bilo nastavili 110-godišnju tradiciju, da se naše
selo upozna s raznim mjerama oko unapređenja šumarstva preko najmasovnijeg
lista našega sela t. j. preko Gospodarskog lista, koji svojim 110-godišnjim
opstankom izvršio časno svoju zadaću, a koju treba sada i buduće da vrši.


Malo je naroda u Evropi, pa i u svijetu, da imaju ovako star poljoprivredni
list. Uz Gospodarski list vezana je povijest naših muzeja u Zagrebu i drugih kulturnih
akcija i ustanova. Uzevši sve ovo možemo reći, da je Gospodarski list jedna
općenarodna tekovina hrvatskog naroda, o kojoj svi moramo voditi računa, a to
je da služi osnovnome svome cilju podizanju i unapređenju poljoprivrede na selu,
a to se ne može bez saradnje sa šumarskim stručnjacima.


Dr. J. Kovačević


If