DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 10-11/1952 str. 85 <-- 85 --> PDF |
1949. pa do prosinca 1951. god. kada je »Gospodarski list« bio fuzioniran s jednim zadružnim listom u »Novu poljoprivredu«. No od prosinca 1951. opet izlazi kao Gospodarski list, a uredništvo je kao posvojilo Novu poljoprivredu. Stranice Gospodarskog lista su bile tijekom 110 godina uvijek otvorene i piscima drugih struka. U Gospodarskom listu je od 1842. pa do danas mnogo članaka i od trajne vrijednosti iz raznih grana šumarstva uopće. To se vidi i iz Šumarsk e bibliografij e u kojoj je autor unio članke šumarskog sadržaja iz godišta 1853—1856. Gospodarski list je namijenjen podizanju i unapređenju poljoprivrede na selu, te da širi najnovije tekovine nauke i prakse, koje su u vezi s podizanjem i unapređenjem poljoprivredne proizvodnje. No ovo se ne da u praksi odvojiti od šumarstva. Radi toga su i šumarski stručnjaci pisali u Gospodarskom listu i to naročito o kršu, pošumljivanju, o njezi i čuvanju šuma, o drveću brzog rasta i t. d. Mogla bi se napisati cijela šumarska bibliografija, koja bi bila uzeta iz godišta našega Stodeset godišnjaka. Potreba da izlazi Gospodarski list je i sada aktuelna, a ona će biti i u budućnosti. Agronomsko je društvo NRH na svojoj prošlogodišnjoj skupštini zaključilo, da će poduzeti mjere na nadležnome mjestu, da se opet pokrene Gospodarski list mjesto Nove Poljoprivrede. Ovo je i učinjeno, te je to veliki uspjeh pomenutog društva. U vezi iznesenog potrebno bi bilo nastavili 110-godišnju tradiciju, da se naše selo upozna s raznim mjerama oko unapređenja šumarstva preko najmasovnijeg lista našega sela t. j. preko Gospodarskog lista, koji svojim 110-godišnjim opstankom izvršio časno svoju zadaću, a koju treba sada i buduće da vrši. Malo je naroda u Evropi, pa i u svijetu, da imaju ovako star poljoprivredni list. Uz Gospodarski list vezana je povijest naših muzeja u Zagrebu i drugih kulturnih akcija i ustanova. Uzevši sve ovo možemo reći, da je Gospodarski list jedna općenarodna tekovina hrvatskog naroda, o kojoj svi moramo voditi računa, a to je da služi osnovnome svome cilju podizanju i unapređenju poljoprivrede na selu, a to se ne može bez saradnje sa šumarskim stručnjacima. Dr. J. Kovačević If *» |