DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1952 str. 23     <-- 23 -->        PDF

ručnog pošumljavanja. Površina koja se pošumlijuje .prorezivafijem žila, ne
podleže toliko negativnom uticaju klime ni lošoj tehnici rada (manipulacija
sadnicama, loša sachija i dr.) Dobijeni izbojci, koji imaju već formirana


-J_ 2 „»ni. _}, Z..1H —j_ 2 e.\a. ^f- 2-o.ia. —f— 2««ii
f -D» 10,%0-tia.


Na ovaj način umanjujemo utrošak radne snage potrebne za sadnju
za cea 80%, ako je distanca redova 10 m. Ako uzmemo da za prorezivanje
žila utrošimo samo 5°/o od ukupnog utroška radne snage potrebne za pošumljavanje
1 ha, što odgovara Vs plužne nadnice, to nam izlazi ušteda
od okruglo 75%. Ako uzmemo da za njegu kultura moramo vršiti okopavanje
i pljevljenje mladica kroz 2—3 godine, imamo daljnju uštedu na
raidnoj snazi, jer okopavanje i pljevljenje oko izbo:aka uopšite nije potrebno,
pošto im je brzina rasta za 3—5 puta brža no za .sadnice dobijene
iz sjemieina. Ovaj način pošumljavanja ne samo da nam pojeftinjava celokupan
rad, već i smanjuje i riziko — eventualne gubitke, — koji nastaje
ugibanjem sadnica. Gubici se smanjuju proporcionalno obdelanoj površini
sisitem žila, otporni su protiv suše, a eventualna loša manipulacija sadni-´
čama i loša izvedba pošumljavanja za ove površine posvema otpadaju.


Napred opisani način pokazuje nam kako možemo doći do racionalnog
ošumljenja površina stvarajući jednodobne sastojine.
Ovaj islti princip rada., koristeći biološka svojstva Robinije, možemo
primeniti i u cilju stvaranja raznodobnih sastojina- Postupak bi bio sle


455